Vještačka inteligencija mogla bi povećati produktivnost evropske ekonomije za oko jedan odsto tokom narednih pet godina, ali bi istovremeno mogla produbiti nejednakosti, povećati pritisak na elektroenergetske mreže i dodatno pojačati zavisnost Evrope od tehnologije razvijene u SAD i Kini.
To se navodi u dokumentu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pripremljenom za ministre finansija Evropske unije, koji su se sastali u Dablinu 18. i 19. septembra. Reuters je imao uvid u dokument.
MMF upozorava da koristi od razvoja AI neće biti ravnomjerno raspoređene među državama, regionima i radnicima.
Oko 60 odsto radnika izloženo uticaju vještačke inteligencije
Prema procjeni MMF-a, oko 60 odsto radnika u razvijenim evropskim ekonomijama zaposleno je na poslovima koji su u značajnoj mjeri izloženi uticaju vještačke inteligencije.
Za dio zaposlenih AI bi mogla značiti povećanje produktivnosti. Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji mogli bi preuzeti dio rutinskih zadataka i omogućiti radnicima da se fokusiraju na složenije poslove.
Međutim, postoji i druga strana.
MMF upozorava da bi automatizacija mogla ugroziti određena radna mjesta, posebno tamo gdje postoji veća mogućnost da AI zamijeni radnu snagu umjesto da je dopunjuje.
Zbog toga bi koristi od AI mogle biti nejednako raspoređene, kako između država članica EU tako i među različitim grupama radnika.
AI bi mogla povećati produktivnost za jedan odsto
Uprkos rizicima, MMF procjenjuje da bi šira primjena vještačke inteligencije mogla povećati evropsku produktivnost za oko jedan odsto u periodu od pet godina.
Koliki će stvarni efekat biti zavisiće od brzine kojom kompanije budu usvajale nove tehnologije, spremnosti radnika da se prilagode i ulaganja u infrastrukturu.
MMF zato ukazuje i na značaj dovršetka jedinstvenog tržišta EU.
Veća integracija tržišta kapitala, rada i energije mogla bi olakšati ulaganja i omogućiti da se koristi od AI ravnomjernije prošire širom evropskog bloka.
Centri podataka sve više opterećuju elektroenergetske mreže
Jedan od problema koji bi mogao postati sve izraženiji jeste potrošnja električne energije.
Prema dokumentu MMF-a, evropski centri podataka trenutno troše oko tri odsto električne energije na kontinentu, dok se očekuje značajan rast potražnje kako se bude širila upotreba vještačke inteligencije.
Poseban pritisak već postoji u velikim tehnološkim centrima poput Frankfurta, Londona, Amsterdama, Pariza i Dablina.
Veliki broj centara podataka koncentrisanih na jednom području može dodatno opteretiti lokalne elektroenergetske mreže.
MMF zato preporučuje ulaganja u prekograničnu energetsku infrastrukturu i dublju integraciju evropskog tržišta električne energije.
Evropa zavisi od tehnologije SAD i Kine
Još jedan problem koji MMF izdvaja jeste tehnološka zavisnost.
Sjedinjene Američke Države i Kina trenutno imaju dominantnu poziciju u razvoju naprednih AI modela, zbog čega postoji rizik da Evropa postane zavisna od tehnologija koje razvijaju kompanije izvan EU.
MMF zato upozorava da će Evropi biti potrebna značajna ulaganja u sopstveni AI sektor ukoliko želi da smanji stratešku zavisnost od stranih tehnologija.
Pitanje nije samo tehnološko, već i ekonomsko i bezbjednosno, jer bi eventualni prekidi u pristupu ključnim tehnologijama mogli imati posljedice po evropske kompanije i javni sektor.
Bogatije zemlje mogle bi imati veće koristi
MMF posebno upozorava na mogućnost da se ekonomske razlike unutar Evrope dodatno povećaju.
Razvijenije ekonomije bolje su pripremljene za usvajanje AI tehnologija, imaju veći pristup kapitalu i više kompanija koje već ulažu u digitalizaciju.
To znači da bi upravo one mogle ostvariti veće koristi od povećanja produktivnosti.
Istovremeno, zemlje i regioni koji sporije uvode novu tehnologiju mogli bi imati manje koristi ili se suočiti sa većim troškovima prilagođavanja.
Zbog toga MMF povezuje razvoj AI sa širim pitanjem evropske ekonomske integracije.
Jedinstveno tržište kao ključ za AI revoluciju
U dokumentu se navodi da bi dovršetak jedinstvenog tržišta EU mogao pomoći da se prednosti vještačke inteligencije ravnomjernije prošire među svih 27 država članica.
MMF time ukazuje na problem fragmentisanih tržišta kapitala, rada i energije, koji prema procjenama institucije može otežavati ulaganja i inovacije.