Slovački premijer Robert Fico ponovo je otvorio pitanje odnosa svoje zemlje prema NATO-u, poručivši da ne želi da Slovačka bude uvučena u vojni sukob zbog primjene člana 5 Sjevernoatlantskog saveza.
„Ne želim da Slovačka bude dio bilo kakvog vojnog sukoba zbog nekog člana 5. Članica smo NATO-a, cijenimo to i posvećeni smo saradnji i ispunjavanju svojih obaveza. Ali kao premijer učiniću sve što je u mojoj moći da osiguram da Slovačka nikada ne bude uvučena u vojni sukob“, rekao je Fico u četvrtak u slovačkom gradu Prešovu.
Fico je istovremeno ocijenio da situacija u Evropi nije dugo bila toliko ozbiljna i napeta kada je riječ o mogućnosti šireg vojnog sukoba.
Fico: „Protiv koga želimo da se borimo?“
Slovački premijer kritikovao je ono što smatra ratobornom retorikom dijela evropskih političara, povezujući je sa problemima poput ilegalnih migracija, konkurentnosti i visokih cijena energenata.
„Ponekad postoji tendencija da se naša nesposobnost da riješimo probleme poput ilegalnih migracija, konkurentnosti i visokih cijena energenata prikrije pribjegavanjem ratobornoj retorici: ‘Hajde, borimo se.’ Zaboga, protiv koga želimo da se borimo? Protiv koga?“, rekao je Fico.
Posebno je problematizovao mogućnost da Slovačka u slučaju aktiviranja člana 5 dobije zahtjev da pošalje svoje vojnike u neki budući sukob.
„Možete li, dame i gospodo, zamisliti da se aktivira član 5 NATO sporazuma? Može li iko zamisliti da nam kažu: ‘Pripremite 5.000 vojnika, 10.000 vojnika’, i da oni odu u rat negdje? A mi čak nećemo znati s kim, zašto i zbog čega“, kazao je slovački premijer.
Šta zapravo znači član 5 NATO-a?
Prema NATO-u, član 5 predstavlja osnovni princip kolektivne odbrane: oružani napad na jednu ili više članica u Evropi ili Sjevernoj Americi smatra se napadom na sve članice.
Međutim, član 5 ne propisuje automatski slanje određenog broja vojnika u rat. Svaka članica obavezna je da pomogne napadnutoj državi preduzimanjem mjera koje smatra neophodnim, a te mjere mogu, ali ne moraju, uključivati upotrebu oružanih snaga.
NATO takođe navodi da napadnuta članica mora zatražiti ili pristati na kolektivnu akciju prema članu 5. Odluka o odgovoru donosi se kroz politički proces u okviru Sjevernoatlantskog vijeća.
Član 5 aktiviran samo jednom u istoriji NATO-a
Član 5 do sada je formalno aktiviran samo jednom – nakon terorističkih napada u Sjedinjenim Američkim Državama 11. septembra 2001. godine.
NATO je tada zaključio da napadi potpadaju pod okvir člana 5, nakon čega su saveznice pružile različite oblike podrške Sjedinjenim Državama.
Važno je i da sam tekst člana 5 ne određuje unaprijed tačnu vrstu ili obim vojne pomoći koju svaka članica mora pružiti. NATO navodi da države mogu imati i ustavna ograničenja koja utiču na način na koji izvršavaju obavezu kolektivne odbrane.
Fico godinama kritikuje pristup Zapada prema Rusiji
Ficove najnovije izjave dolaze u trenutku povećanih bezbjednosnih tenzija u Evropi. Reuters je posljednjih dana ukazao na širu zabrinutost evropskih država zbog ruskih aktivnosti, uključujući incidente sa dronovima i sajber-napade, kao i na rasprave o budućoj ulozi Sjedinjenih Država u evropskoj bezbjednosti.
Fico već duže vrijeme kritikuje politiku zapadnih zemalja prema Rusiji i podršku Ukrajini, uz obrazloženje da takav pristup povećava rizik od direktnog sukoba.