Njemačku potresa nova afera vezana za azilantsku politiku nakon što je otkriveno da se među migrantima uključenim u program za sticanje prava na ostanak u zemlji nalaze i osobe protiv kojih se vode krivične istrage, uključujući i postupke za teška krivična djela.
Posebno se problem otvorio u Kelnu, u saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Prema podacima koje je gradska uprava Kelna potvrdila za Focus online, od 153 migranta koji se trenutno nalaze u gradskom programu za sticanje prava na ostanak, protiv 76 osoba vode se krivične istrage u gotovo 100 zasebnih postupaka.
Riječ je o osobama koje imaju obavezu napuštanja Njemačke, a većina ih je porijeklom iz zemalja zapadnog Balkana.
Silovanje, droga, oružana razbojništva…
Među krivičnim djelima koja se pojavljuju u istragama navode se silovanje, seksualno zlostavljanje djece, širenje dječje pornografije, oružana razbojništva, nanošenje teških tjelesnih povreda, trgovina kokainom i pranje novca.
Posebnu pažnju izazvao je slučaj 16-godišnjaka koji je, prema dostupnim podacima, dok se nalazio u gradskom programu zaštite od izgona, bio predmet istraga zbog sumnje na teško silovanje i nanošenje teških povreda.
Protiv njega se, kako se navodi, vodila istraga i zbog vožnje bez dozvole, kao i zbog učešća u oružanom sukobu klanova u kojem su četiri osobe povrijeđene vatrenim oružjem i noževima.
Sporna lista iz 2024. godine
U središtu afere nalazi se takozvana „Kesfeldska lista“ iz jeseni 2024. godine.
Centralna kancelarija za strance u Kesfeldu tada je ponudila Kelnu pomoć u hitnom pribavljanju zamjenskih putnih isprava za 471 odbijenog tražioca azila sa zapadnog Balkana, kako bi se omogućila njihova deportacija.
Međutim, nadležni gradski odjel za pravo na ostanak odbio je tu ponudu.
Obrazloženje je bilo da osobe sa dugotrajnim statusom tolerisanog boravka, odnosno Duldungom, treba pokušati integrisati u društvo uz pomoć socijalnih pedagoga.
Od 218 osoba sa tog popisa koje su tada uključene u projekat, za njih 119 naknadno je utvrđeno da su već imale policijski dosije.
Grad se pravda: Istraga nije dokaz krivice
Iz gradske uprave Kelna ističu da sama činjenica da se protiv neke osobe vodi policijska ili tužilačka istraga ne znači da je ona kriva.
Prema pravilima koja su važila od 2021. godine, prepreka za uključivanje u program bila je pravosnažna zatvorska kazna od najmanje šest mjeseci.
Ipak, slučaj je otvorio pitanje koliko su detaljno provjeravani dosijei osoba prije nego što su dobile mogućnost da kroz program pokušaju regulisati svoj ostanak u Njemačkoj.
Problem nije samo u Kelnu
Slične nepravilnosti, prema dostupnim informacijama, zabilježene su i u drugim dijelovima Sjeverne Rajne-Vestfalije, uključujući Aachen.
Kada se saberu podaci regionalnih kancelarija iz Coesfelda i Une, oko 2.100 osoba koje imaju obavezu napuštanja Njemačke povezuje se sa čak 12.000 krivičnih istraga.
Ovi podaci već su izazvali političke reakcije i zahtjeve za detaljnom revizijom sistema azila i politike deportacije.