Himalaji se približavaju kritičnoj tački jer se ledenjaci ubrzano tope, ledenjačka jezera postaju sve nestabilnija, dok ogroman planinski prostor i dalje nije dovoljno nadziran, pokazuje novo istraživanje.
Studija, koju su izradili Systemiq, Međunarodni centar za integrirani planinski razvoj (ICIMOD) i indijski Nacionalni institut za himalajski okoliš G.B. Pant, objavljena je nakon katastrofalnog urušavanja ledenjaka krajem avgusta na granici Nepala i Tibeta.
Usljed urušavanja došlo je do lančanih odrona i bujičnih poplava u dolinama. Prema navodima iz istraživanja, u Nepalu i kineskoj regiji Tibet potvrđeno je najmanje 1.300 poginulih, dok se više od 5.300 ljudi i dalje vodi kao nestalo.
Prati se tek 21 od oko 40.000 ledenjaka
Posebno zabrinjava podatak da se trenutno detaljno prati tek 21 ledenjak od procijenjenih 40.000 na području Hindukuša i Himalaja.
Gubitak mase himalajskih ledenjaka ubrzava se već decenijama, dok se povlačenjem leda formiraju nova ledenjačka jezera.
Problem je što se mnoga od njih nalaze visoko iznad naseljenih dolina, a vodu zadržavaju nestabilne naslage stijena i leda.
U slučaju njihovog urušavanja, ogromne količine vode, kamenja i mulja mogu se u kratkom roku obrušiti prema dolinama u kojima žive milioni ljudi.
Himalajski planinski sistem prostire se kroz osam zemalja, od Afganistana do Mjanmara, i predstavlja jedan od najvažnijih prirodnih izvora vode za Južnu Aziju.
„Vrhunac vode“ mogao bi doći sredinom vijeka
Himalajski ledenjaci hrane velike azijske rijeke od kojih zavise stotine miliona ljudi.
Prema podacima ICIMOD-a, u većini riječnih slivova Hindukuša i Himalaja očekuje se da će dostupnost vode dostići vrhunac oko sredine ovog vijeka.
Nakon toga, količina vode mogla bi početi opadati kako ledenjaci budu nastavili da gube masu.
To bi moglo imati posljedice daleko izvan planinskih područja.
Ugroženi hrana, energija i ekonomija
Voda koja dolazi iz himalajskog sistema ima ogroman značaj za indijsku ekonomiju.
Prema studiji, ona podržava oko 20 odsto indijskog BDP-a, uključujući proizvodnju pšenice, riže i čaja, hidroenergetiku, ali i djelatnosti povezane s hodočašćima.
Istovremeno, podaci o prirodnim katastrofama pokazuju koliko je područje ranjivo.
Iako himalajska regija čini oko 18 odsto površine Indije, na nju otpada približno 35 odsto prirodnih katastrofa u toj zemlji.
Gotovo 200 visokorizičnih jezera u Indiji
Poseban rizik predstavljaju ledenjačka jezera.
U Indiji ih je identifikovano gotovo 200, a čak 56 klasifikovano je kao izuzetno visokorizično.
Njihovo naglo izlijevanje moglo bi izazvati ogromne bujične talase, odrone i poplave u područjima nizvodno.
Problem dodatno komplikuje činjenica da se povlačenjem ledenjaka ne gubi samo dugoročni izvor vode. Istovremeno nastaju nestabilna jezera i labave stijenske i ledene naslage, čime se povećava opasnost od iznenadnih katastrofa.
Milioni ljudi nizvodno čekaju upozorenje
Najveći problem, upozoravaju istraživači, predstavlja kombinacija ubrzanog topljenja ledenjaka, klimatskih promjena i nedovoljnog nadzora.
Ako se ne uspostave bolji sistemi praćenja i ranog upozoravanja, stanovništvo u dolinama moglo bi imati vrlo malo vremena da reaguje na iznenadno pucanje ledenjačkih jezera.
Himalaji tako postaju svojevrsna tempirana bomba – ne samo zbog gubitka leda i buduće nestašice vode, već i zbog neposrednog rizika od razarajućih poplava koje mogu pogoditi čitave zajednice