Lideri Škotske, Velsa i Sjeverne Irske sastaju se danas u Kardifu kako bi razgovarali o budućnosti Ujedinjenog Kraljevstva, a na stolu će biti i zahtjev za većim pravom na samoopredjeljenje i održavanje referenduma o nezavisnosti.
Samit u glavnom gradu Velsa mogao bi predstavljati novi politički izazov za London, posebno jer se po prvi put na čelu sve tri teritorije nalaze političke snage koje otvoreno zagovaraju veću autonomiju ili nezavisnost.
Prema pisanju londonskog „Telegrafa“, lideri će tokom sastanka razgovarati o potpisivanju memoranduma o razumijevanju, kojim bi zajednički stavili pitanje samoopredjeljenja u središte političkih odnosa sa centralnom vlašću u Londonu.
Četiri ključne teme
Memorandum bi, prema najavama, trebalo da obuhvati četiri oblasti:
- ekonomiju
- energetiku
- odnose sa Evropom i međunarodnu saradnju
- pravo na samoopredjeljenje
Samitu će se pridružiti i Meri Lu Makdonald, predsjednica Šin Fejna i liderka opozicije u Irskoj.
Sastanak će biti održan u hotelu „Sent Dejvids“ u Kardifu, a dolazi u trenutku kada se pitanje budućnosti britanske državne zajednice ponovo nalazi visoko na političkoj agendi.
„Posljednji premijer Ujedinjenog Kraljevstva?“
Dodatnu težinu sastanku daju najnovije izjave britanskog premijera Endija Bernama.
Bernam je prethodno poručio da bi mogao podržati održavanje novog škotskog referenduma ukoliko za njega bude postojao jasan politički konsenzus.
Na to je reagovao škotski premijer i lider Škotske nacionalne partije Džon Svini, tvrdeći da se Bernam suočava sa mogućnošću da u istoriji ostane zapisan kao „posljednji premijer Ujedinjenog Kraljevstva“.
Takva izjava pokazuje koliko je pitanje škotske nezavisnosti ponovo postalo ozbiljan politički izazov za London.
Tramp dodatno uzburkao situaciju
Samit u Kardifu održava se samo dva dana nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trampa da bi volio da vidi ujedinjenu Irsku.
Tokom posjete Dablinu Tramp je rekao da bi pripajanje Sjeverne Irske Republici Irskoj bilo „odlična stvar“.
Njegova izjava izazvala je reakcije u Velikoj Britaniji i među unionističkim političarima u Sjevernoj Irskoj, koji se protive promjeni njenog ustavnog statusa.
Prvi put sve tri teritorije pod vlašću separatista?
Posebnu pažnju privlači činjenica da su nakon majskih izbora u Velsu stranke koje se zalažu za nezavisnost ili značajno veći stepen autonomije prvi put istovremeno na vlasti u Škotskoj, Velsu i Sjevernoj Irskoj.
To otvara mogućnost koordinisanog političkog pritiska na London.
Ipak, zajednički politički stav ne znači automatski i raspad Ujedinjenog Kraljevstva. Za promjenu ustavnog statusa teritorija postoje složene pravne i političke procedure, a pitanje referenduma zavisi od okolnosti u svakoj od njih.
Londonska vlast pod sve većim pritiskom
Za London se, međutim, otvara sve neugodnije pitanje: koliko dugo centralna vlast može zadržati sadašnju strukturu Ujedinjenog Kraljevstva ako političke snage u njegovim sastavnim dijelovima sve otvorenije zahtijevaju pravo da odlučuju o vlastitoj budućnosti?
Sastanak u Kardifu zato neće biti samo još jedan politički skup.
On bi mogao označiti početak mnogo koordinisanijeg pritiska Škotske, Velsa i Sjeverne Irske na London – i otvoriti jedno od najosjetljivijih pitanja britanske politike: može li Ujedinjeno Kraljevstvo opstati u sadašnjem obliku?