Građani Švedske danas izlaze na parlamentarne izbore koji bi mogli prvi put dovesti krajnju desnicu u vladu ili zemlju vratiti liberalnijem političkom kursu po kojem je dugo bila prepoznatljiva.
Opozicioni blok lijevog centra uoči izbora ima blagu prednost nad vladajućom desnicom, pokazuju posljednje ankete, što ukazuje na moguću smjenu vlasti. Ipak, razlika je veoma mala, a desni blok je tokom završnih sedmica kampanje uspio znatno da smanji zaostatak.
Premijer Ulf Kristersson, koji je tokom većeg dijela svog četvorogodišnjeg mandata zaostajao u anketama, približio se glavnoj protivnici Magdaleni Andersson, dok su njene Socijaldemokrate u posljednje vrijeme izgubile dio podrške.
Pristalice vladajućeg bloka tvrde da su njegove politike doprinijele suzbijanju nasilja kriminalnih bandi i drastičnom smanjenju imigracije. Pobjedu desnice tumačili bi kao podršku javnosti nastavku takvog političkog pravca.
„Možemo ujediniti stranke, birače i najvažnija pitanja u zajedničko djelovanje. Zato uspijevamo da završimo stvari“, rekao je Kristersson, koji je najavio da će, ukoliko njegov blok pobijedi, u vladu uključiti krajnje desne Švedske demokrate.
Kritičari upozoravaju da takva politika ugrožava građanske slobode i vrši pritisak na imigrante da se u većoj mjeri prilagode švedskim kulturnim normama ili napuste zemlju.
„Postali smo tvrđe i tiše, ali i siromašnije društvo. Privredni rast bio je daleko ispod naših mogućnosti, dok građani za svoje plate mogu kupiti sve manje“, rekla je Andersson za Reuters.
Ona je poručila da je Švedska svoju snagu gradila na tome da građani dijele rezultate zajedničkog uspjeha i ostaju solidarni u teškim vremenima.
Krajnja desnica pred vratima vlasti
Dobar rezultat Švedskih demokrata bio bi još jedan podsticaj jačanju krajnje desnice širom Evrope, nakon značajne pobjede antiimigrantske Alternative za Njemačku na nedavnim pokrajinskim izborima.
Švedska, zemlja sa oko deset miliona stanovnika i članica Evropske unije, pristupila je NATO-u nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Birališta su otvorena u osam sati, a prve izlazne ankete očekuju se neposredno nakon njihovog zatvaranja u 20 sati.
Desni blok već je postigao dogovor o formiranju četvorostranačke vlade, na čijem bi čelu ponovo bio Kristersson. Put Magdalene Andersson do formiranja većine znatno je neizvjesniji.
Ishod izbora mogao bi zavisiti od toga hoće li Liberali preći izborni prag od četiri odsto i osvojiti mjesta u parlamentu. Njihov ulazak ojačao bi blok koji čine Umjerena stranka, Kršćanski demokrati i Švedske demokrate.
Švedske demokrate, predvođene dugogodišnjim liderom Jimmiejem Åkessonom, prethodne četiri godine pružale su parlamentarnu podršku Kristerssonovoj manjinskoj vladi. Time su ojačale svoj položaj i stekle veći kredibilitet unutar šireg desnog bloka.
Dva suprotstavljena tabora približila su stavove o nekoliko pitanja koja birači smatraju važnim, uključujući podršku Ukrajini, jačanje vojske i pomoć domaćinstvima pogođenim rastom troškova života.
Socijaldemokrate, Zeleni, Ljevica i Stranka centra uglavnom se slažu da treba povećati izdvajanja za socijalnu zaštitu i javne službe. Međutim, među njima postoje ozbiljne razlike, naročito u vezi sa imigracijom, prema kojoj Socijaldemokrate žele restriktivniji pristup od dijela potencijalnih koalicionih partnera.
Opozicione stranke nemaju zajednički stav ni o uvođenju poreza za milijardere i izgradnji novih nuklearnih reaktora. Stranka centra odbija da podrži vladu u kojoj bi učestvovala Ljevica, što Andersson dodatno otežava formiranje većine.
Stranka centra zagovara mogućnost da Kršćanski demokrati promijene stranu i omoguće stvaranje centrističke vlade, ali takav scenario za sada djeluje malo vjerovatno, prenosi Reuters.