Bosna i Hercegovina i ove godine suočava se sa velikim šumskim požarima, dok se iznova otvara pitanje zbog čega zemlja još nema vlastite kapacitete za gašenje požara iz zraka. Fondacija ACT upozorava da je, prema podacima Evropskog sistema za informisanje o šumskim požarima s kraja avgusta, ove godine u BiH izbilo više od 200 požara koji su opustošili oko 40.000 hektara.
Da bi se stekla predstava o razmjerama ovog gubitka, iz ACT-a navode da opožarena površina približno odgovara prostoru više od 57.000 fudbalskih terena. Bosna i Hercegovina je, prema tim podacima, prva na neslavnoj listi država regiona po površini izgorjelog područja.
Bosna i Hercegovina i dalje nema vlastitu protivpožarnu zračnu flotu
Razmjere problema nisu novost. Kako navode iz Fondacije ACT, u BiH je 2022. godine evidentirano 76.473 hektara opožarene površine, dok je, prema podacima koje navodi ova organizacija, 2024. godine izgorjelo 45.536 hektara. Uprkos tome, Bosna i Hercegovina i dalje nema vlastitu protivpožarnu zračnu flotu.
Posebno zabrinjava činjenica da, kako ističu iz ACT-a, BiH za tri decenije nije realizovala nabavku niti jednog kanadera ili zračnog traktora za gašenje požara. Još 2011. godine izrađene su studije koje su zaključile da je zračni traktor AT-802 Fire Boss optimalan avion za uslove u BiH, a tada je bila predviđena nabavka najmanje četiri takve letjelice. Međutim, nabavka nikada nije realizovana.
Za Federaciju BiH bilo je planirano 30 miliona KM za nabavku protivpožarnih letjelica. Prema podacima koje iznosi ACT, sredstva odobrena 2022. godine preusmjerena su drugim institucijama, dok su sredstva planirana za 2023. godinu povučena rebalansom. Nabavka letjelica na kraju nije realizovana.
Istovremeno, dok za protivpožarne letjelice nema trajnog rješenja, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je u septembru 2025. godine odobrila oko dva miliona KM za nabavku službenih automobila za niz federalnih institucija. Ovi podaci otvaraju pitanje prioriteta i odnosa vlasti prema zaštiti ljudi, njihove imovine i šumskih bogatstava.
Potrebno je sistemsko rješenje
U danima kada požari zahvataju područja širom Bosne i Hercegovine, u njihovom gašenju učestvuju vatrogasci, radnici šumsko-privrednih društava i građani, dok velike napore ulažu i piloti helikoptera Oružanih snaga BiH. U pomoć su stigli i kanaderi koje je poslala susjedna Hrvatska, kao i dva iznajmljena zračna traktora stacionirana na aerodromu u Mostaru.
Fondacija ACT upozorava da se takva situacija ne može iz godine u godinu ponavljati bez sistemskog rješenja. Ekstremno topli periodi pogoduju širenju požara koji gutaju desetine hiljada hektara šuma, dok se posljedice njihovog nestanka ne odnose samo na gubitak drveća. Šume su važni ekosistemi od kojih zavise izvori pitke vode, biodiverzitet i zemljište, a imaju značajnu ulogu i u sprečavanju erozija i klizišta.
Istovremeno, pitanje zaštite šuma u BiH opterećeno je i dugotrajnim nedostatkom adekvatnog zakonodavnog okvira. Iz ACT-a podsjećaju da na nivou Federacije BiH već više od 16 godina ne postoji Zakon o šumama, dok u Hercegovačko-neretvanskom kantonu/županiji isti period nema važećeg šumarskog zakona. U takvim okolnostima nelegalne sječe, bolesti i šumski požari dodatno devastiraju jedno od najvrjednijih prirodnih bogatstava zemlje.
Šta se više čeka?
Zato iz Fondacije ACT poručuju da je krajnje vrijeme da Bosna i Hercegovina, na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, izgradi vlastite kapacitete za gašenje požara iz zraka.
Požari ne čekaju novu vladu, novi budžet niti novu radnu grupu. Pitanje koje ostaje jeste šta se više čeka?