Moskva odbacuje njemačke optužbe za pokušaj napada dronom na aerodrom u Lajpcigu, dok Berlin tvrdi da istraga pokazuje povezanost sa ruskim državnim strukturama.
Odnosi Rusije i Njemačke dodatno su se zaoštrili nakon što je Berlin Moskvu zvanično označio kao odgovornu za pokušaj napada dronom na aerodrom u Lajpcigu, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ocijenio da takve optužbe predstavljaju praktično „objavu rata“.
Lavrov je posebno kritikovao izjave njemačkog kancelara Fridriha Merca o jačanju njemačke vojne moći.
„Sve ove izjave Merca o tome da će Njemačka ponovo postati vodeća vojna sila u Evropi – sprovode se u praksi. On nam, u stvari, objavljuje rat“, rekao je Lavrov, prenio je TASS.
BERLIN OPTUŽIO MOSKVU ZA INCIDENT U LAJPCIGU
Njemačka vlada je 1. septembra saopštila da Rusiju smatra odgovornom za pokušaj napada dronom na aerodrom u Lajpcigu koji se dogodio 4. avgusta.
Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint rekao je da su istrage policije i obavještajnih službi pokazale da se incident uklapa u obrazac ruskog hibridnog djelovanja.
Prema njegovim riječima, pronađeni eksploziv, sistemi za aktiviranje i druge komponente odgovaraju sredstvima koja su već povezivana sa ranijim ruskim operacijama. Berlin tvrdi da prikupljeni podaci ukazuju na djelovanje osoba povezanih sa ruskim državnim strukturama.
Dron sa eksplozivom pronađen je u bezbjednosnoj zoni aerodroma, u blizini ukrajinskih teretnih aviona. Lajpcig/Hale predstavlja značajno logističko čvorište za transport robe i vojne pomoći Ukrajini.
MOSKVA ODBACUJE OPTUŽBE
Rusija je odbacila njemačke navode i optužila Berlin da pokušava da Moskvi pripiše incident bez dovoljno dokaza.
Moskva je ranije poručila da su njemačke optužbe neosnovane, dok je predsjednik Vladimir Putin njemačke mjere nazvao ozbiljnom greškom i tvrdio da su dokazi protiv Rusije falsifikovani.
Lavrovljeva najnovija izjava predstavlja dodatno zaoštravanje retorike između dvije zemlje.
Istovremeno, njemačka vlada insistira da se incident mora posmatrati u širem kontekstu onoga što Berlin naziva ruskim hibridnim ratovanjem – od sabotaža i sajber-napada do špijunaže i pokušaja djelovanja protiv kritične infrastrukture.
BERLIN UVODI MJERE PROTIV RUSIJE
Njemačka je najavila niz mjera kao odgovor na incident.
Među njima su zatvaranje ruskog generalnog konzulata u Bonu, raskid ugovora o korišćenju Ruskog doma u Berlinu, pooštravanje pojedinih mjera prema ruskim državljanima i inicijative na nivou Evropske unije za sankcionisanje osoba povezanih sa hibridnim operacijama.
Moskva je najavila kontramjere, a kao jedan od odgovora već je pomenuto zatvaranje Gete instituta u Rusiji.
„NISMO U RATU, ALI SMO META HIBRIDNOG DJELOVANJA“
Iako Lavrov govori o „objavi rata“, Njemačka zvanično ne smatra da se nalazi u ratu sa Rusijom.
Njemački ministar unutrašnjih poslova Dobrint poručio je nakon optužbi protiv Moskve da Njemačka nije u ratu, ali da je svakodnevno izložena hibridnom djelovanju.
Takva razlika u tumačenju dodatno pokazuje koliko su odnosi Berlina i Moskve postali opterećeni međusobnim optužbama.
Za sada nema naznaka da je Njemačka optužbe protiv Rusije kvalifikovala kao formalni oružani napad koji bi automatski pokrenuo mehanizme kolektivne odbrane NATO-a. Njemačke vlasti incident tretiraju u okviru šireg odgovora na ono što nazivaju hibridnim prijetnjama.
Ipak, Lavrovljeva poruka pokazuje da je politička temperatura između Moskve i Berlina ponovo na veoma visokom nivou.
Optužbe za napad dronom, njemačke sankcije i oštra reakcija Moskve tako su otvorili novu rundu sukoba između dvije evropske sile – uz sve izraženiju retoriku o mogućoj eskalaciji.