Izjava premijera Sava Minića da mu je za odluku o novčanoj pomoći učenicima i studentima bila potrebna saglasnost stranačkog rukovodstva otvorila je novo pitanje o granici između institucija Republike Srpske i partijskog odlučivanja. Opozicioni političari i ekonomisti tvrde da se ključne odluke sve češće donose izvan institucija.
„Trebala mi je saglasnost Predsjedništva stranke“
Vlada Republike Srpske, kao najviši organ izvršne vlasti, odluke bi trebalo da donosi u skladu sa zakonima i u javnom interesu. Međutim, izjava premijera Sava Minića otvorila je pitanje koliko je prostor za samostalno odlučivanje Vlade ograničen političkim dogovorima unutar SNSD-a, piše BN
Govoreći o novčanoj pomoći učenicima i studentima, Minić je rekao:
„Meni je trebala saglasnost Predsjedništva stranke i predsjednika da svim našim osnovcima i srednjoškolcima pomognemo sa 100 konvertibilnih maraka, odnosno sa 150 maraka kada su u pitanju srednjoškolci i studenti.“
Upravo taj dio njegove izjave postao je predmet kritika opozicije i političkih analitičara, jer se postavlja pitanje da li odluke izvršne vlasti treba da budu rezultat institucionalne procedure ili prethodne saglasnosti partijskog rukovodstva.
Dačević: „Podrivamo politički i ustavni sistem“
Politikolog Milenko Dačević smatra da ovakav način donošenja odluka predstavlja ozbiljan problem za funkcionisanje institucija.
„Na takav način podrivamo politički i ustavni sistem Republike Srpske i primjenjujemo matricu komunističkih lidera, koji su državu pretvorili u partijsku, a ekonomiju u ekonomiju političke partije. To je jako opasno, riskantno i jako loše“, ocijenio je Dačević.
Njegova ocjena zasniva se na tvrdnji da se političke odluke sve više usmjeravaju kroz stranačke strukture, dok se institucije pojavljuju kao formalni izvršioci već donesenih političkih odluka.
Stanić: „Primanja ne smiju zavisiti od volje lidera“
Ekonomista Milenko Stanić problem vidi i sa stanovišta odnosa građana prema institucijama.
Prema njegovom mišljenju, ukoliko se odluke o socijalnim davanjima donose prvenstveno političkom voljom, građanima se šalje poruka da podršku ne ostvaruju na osnovu sistemskih pravila, već zahvaljujući odluci političkog lidera.
„Takvim odlukama se šalje pogrešna poruka građanima i javnosti da svoje osnovne ekonomske potrebe i socijalna primanja ne dobijaju od države na bazi zakona, već da ta primanja zavise isključivo od želja, volje i raspoloženja lidera političke partije“, rekao je Stanić.
On posebno problematizuje činjenicu da se ovakva davanja najavljuju neposredno pred izbore, tvrdeći da takva praksa nije karakteristična za razvijene demokratske sisteme.
Dodik: „Interes Republike Srpske ja određujem“
Debata o tome ko donosi ključne odluke u Republici Srpskoj nije nova.
Milorad Dodik je prije četiri godine, obraćajući se poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske, rekao:
„Interes Republike Srpske ja određujem. Ne određuje niko tamo negdje po poljanama, ja sam predsjednik i ja određujem šta je interes Republike Srpske i šta je njeno pravo.“
Opozicija ovu izjavu godinama koristi kao primjer političke koncentracije moći oko jednog čovjeka.
Poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Mladen Bosić ide korak dalje i tvrdi da je takav model odlučivanja doveo do situacije u kojoj institucije mijenjaju stavove u zavisnosti od političkih interesa vrha vlasti.
Bosić: „Institucije su ponižene“
Bosić kao primjer navodi odluke Narodne skupštine Republike Srpske kojima su osporavane institucije BiH i pokušavano vraćanje pojedinih nadležnosti.
Kako tvrdi, iste političke strukture su naknadno mijenjale te odluke kada je to odgovaralo političkim interesima lidera.
„Tipičan primjer za to je bilo nedavno kada je Narodna skupština na zahtjev autokrate donijela niz zakona kojima nije priznavala institucije Bosne i Hercegovine i kojima je vraćala nadležnosti. Isti ti ljudi su poslije mjesec dana, ponovo na zahtjev autokrate, kada je bilo u pitanju skidanje njegovih ličnih sankcija, glasali za ukidanje onih odluka koje su sami donijeli“, rekao je Bosić.
On smatra da se promjena može dogoditi tek kada se, kako je rekao, „razvlasti autokrata“.
Građani na kraju odlučuju
Pitanje odnosa partije i institucija posebno dobija na značaju u izbornoj godini.
Kritičari vlasti tvrde da su posljedice takvog sistema vidljive ne samo u političkom odlučivanju već i u ekonomiji, javnim preduzećima, raspodjeli javnog novca i zaduživanju.
Vlast, s druge strane, svoje poteze predstavlja kao odluke usmjerene prema građanima i interesima Republike Srpske.
Zato će jedno od ključnih pitanja pred biračima biti da li žele nastavak sistema u kojem politička stranka ima dominantan uticaj na institucije ili snažnije insistiranje na tome da odluke budu rezultat rada institucija, zakona i javnih procedura.
Na kraju, upravo građani kroz izborni rezultat imaju posljednju riječ o tome kome će povjeriti upravljanje institucijama Republike Srpske.