Građani Bosne i Hercegovine bi na oktobarskim izborima, barem tehnički, trebalo da glasaju na najmoderniji način u postratnoj istoriji zemlje. Na biračka mjesta stižu skeneri glasačkih listića i uređaji za biometrijsku identifikaciju, ali stručnjaci upozoravaju da tehnologija sama po sebi neće riješiti pritiske na birače, kupovinu glasova i druge oblike izbornih zloupotreba.
Nove tehnologije predstavljaju jedan od najznačajnijih koraka u pokušaju da se poveća integritet izbornog procesa u BiH, a njihovo uvođenje godinama podržava Evropska unija.
Upravo je integritet izbora jedno od ključnih pitanja u procesu evropskih integracija BiH.
Soreka: Cilj je smanjiti izborne manipulacije
Na konferenciji „Očuvanje integriteta izbora i novi izazovi“, održanoj u Sarajevu u organizaciji Delegacije EU i Centralne izborne komisije BiH, nove izborne tehnologije bile su jedna od centralnih tema.
Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka poručio je da je Brisel podržao uvođenje novih tehnologija nakon pozitivnih iskustava sa pilot-projektom biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića.
„BiH je sada opremljena novom izbornom opremom na svim biračkim mjestima, čiji je cilj povećati povjerenje u izborni proces i omogućiti brže objavljivanje rezultata. Nove tehnologije imaju za cilj smanjenje izbornih manipulacija“, rekao je Soreka.
Papir ostaje – i upravo tu se vidi moguća zaštita
Predsjednik CIK-a BiH Jovan Kalaba ocijenio je da će skeneri i uređaji za biometrijsku identifikaciju predstavljati značajan iskorak u zaštiti integriteta izbora.
Ipak, građani neće u potpunosti preći na elektronsko glasanje. Papirni glasački listić ostaje dio procesa, što bi u kombinaciji sa novim tehnologijama moglo predstavljati dodatni mehanizam kontrole.
Rezultati dobijeni skeniranjem moći će se upoređivati sa papirnom dokumentacijom. Teoretski, eventualno neslaganje između elektronskih rezultata i fizičkih glasačkih listića moglo bi biti signal za detaljniju kontrolu i utvrđivanje eventualnih nepravilnosti.
Drugim riječima, za razliku od sistema koji bi se u potpunosti oslanjao na elektronske podatke, novi model ostavlja i fizički trag svakog glasanja.
Tehnologija ne može spriječiti pritisak na birače
Međutim, upravo ovdje dolazi do problema na koji upozoravaju posmatrači izbora.
Darko Jovanović, projekt menadžer Koalicije „Pod lupom“, upozorio je da tehnologija može pomoći da se glas pravilno prebroji, ali ne može sama spriječiti sve oblike izborne korupcije.
Među problemima koji i dalje postoje su prijetnje otkazima, pritisci na zaposlene, obećanja o zapošljavanju, političke privilegije, kupovina glasova i kontrola birača.
„Nove izborne tehnologije nisu samo tehničko pitanje. One su suštinsko pitanje slobode izražavanja građana, odnosno garancija da će svaki glas biti prebrojan onako kako je dat“, poručio je Jovanović.
Nova pravila i za medije
CIK je donio i nova pravila koja se odnose na način medijskog praćenja izborne kampanje.
Cilj je obezbijediti fer, profesionalno i nepristrasno predstavljanje političkih subjekata, posebno kada je riječ o javnim funkcionerima koji su istovremeno i kandidati na izborima.
Propisano je da se prilikom izvještavanja o njihovim redovnim službenim aktivnostima ne bi trebalo isticati njihova kandidatura niti stranačka pripadnost, kako ne bi imali povlašten položaj u odnosu na ostale učesnike izbora.
To je posebno važno u BiH, gdje političari koji obavljaju javne funkcije često mjesecima prije zvaničnog početka kampanje obilaze teren i pojavljuju se u medijima.
Najveći test tek dolazi
Oktobarski izbori tako će predstavljati prvi veliki test novog sistema.
Skeneri i biometrijska identifikacija trebalo bi da otežaju manipulacije na biračkim mjestima i ubrzaju obradu rezultata. Ali pitanje ostaje mnogo šire: može li nova tehnologija spriječiti politički pritisak prije nego što birač uopšte dođe do glasačke kutije?
Upravo zbog toga predstojeći izbori neće biti samo test nove opreme, već i test institucija, političkih stranaka i sposobnosti države da zaštiti slobodnu volju birača.
Jer, ako birač glasa slobodno, a njegov glas se zatim pravilno evidentira i prebroji, tehnologija može biti snažan saveznik demokratije. Ako slobode nema prije samog glasanja, ni najmoderniji skener ne može riješiti problem.