Vlada Republike Srpske pokrenula je javnu nabavku softvera za izradu socijalne karte, vrijednu gotovo 600.000 KM, ali uslovi tendera već su izazvali pažnju IT sektora. Od zainteresovanih kompanija traži se najmanje 10 stručnjaka na 10 različitih pozicija, četiri ISO standarda, višemilionsko poslovno iskustvo i realizovane reference, dok je rok za izradu sistema svega 122 dana.
Prema uslovima nabavke, jedna osoba ne može istovremeno biti angažovana na više od jedne od predviđenih pozicija, bez obzira na stručnost, iskustvo ili broj sertifikata koje posjeduje.
Takav uslov mogao bi posebno pogoditi manje i srednje IT kompanije, u kojima iskusni stručnjaci često obavljaju više međusobno povezanih poslova.
Traže tim od 10 stručnjaka i četiri ISO standarda
Firma koja želi dobiti posao mora dokazati da je tokom 2025. godine ostvarila promet od najmanje 956.000 KM, ali i da posjeduje čak četiri međunarodna ISO standarda.
Pored toga, tender predviđa i reference na ranije realizovanim poslovima vrijednim najmanje 200.000 KM, kao i odgovarajuće sertifikate za svakog člana projektnog tima.
Poseban izazov predstavlja rok. Izabrani izvođač ima svega 122 dana da razvije kompletan sistem, odnosno nešto više od četiri mjeseca.
Prema uslovima nabavke, 70 odsto ugovorenog iznosa biće isplaćeno tek nakon završetka posla.
Jedan sistem treba povezati brojne registre
Zadatak izabrane kompanije biće izrada centralne baze podataka i razvoj softvera koji će uključivati web i mobilnu aplikaciju.
Sistem bi trebalo da objedini registre socijalnih, dječijih i boračkih davanja u Republici Srpskoj, ali i da bude povezan sa bazama Poreske uprave i Ministarstva unutrašnjih poslova.
Predviđeno je i kompletno bezbjednosno testiranje sistema, kao i obuka zaposlenih koji će ga koristiti.
Socijalna karta čeka godinama
O uspostavljanju socijalne karte u Republici Srpskoj govori se već godinama, a njen osnovni cilj trebalo bi da bude stvaranje precizne slike o imovinskom i socijalno-ekonomskom stanju građana i porodica.
Jedinstvena baza podataka omogućila bi da institucije lakše utvrde ko zaista ispunjava uslove za određenu vrstu pomoći.
Automatskim ukrštanjem podataka sa Poreskom upravom, MUP-om i Fondom PIO trebalo bi smanjiti mogućnost da neko istovremeno ostvaruje više različitih prava na osnovu nepotpunih ili netačnih podataka.
U konačnici, ideja je da novac iz sistema socijalne zaštite bude usmjeren onima kojima je zaista potreban.
Međutim, prije nego što socijalna karta bude napravljena, pažnju privlače uslovi pod kojima će biti izabran njen izvođač – gotovo 600.000 KM vrijedan posao i kriterijumi koji bi, prema mišljenju dijela IT sektora, mogli značajno suziti krug potencijalnih ponuđača.