Bosna i Hercegovina ponovo rizikuje da zbog nedostatka političkog dogovora ostane bez stotina miliona evra iz Plana rasta Evropske unije. Iako je prošlo više od sedam dana od upozorenja iz Brisela, domaće vlasti još nisu napravile konkretan pomak.
Zbog nedjelovanja domaćih institucija, BiH bi ove godine mogla izgubiti čak 373,9 miliona evra, odnosno oko 731 milion KM, upozorili su iz Delegacije EU u BiH.
To nije prvi put da BiH ostaje bez evropskog novca. Prema podacima Delegacije EU, prošle godine je zbog neispunjavanja uslova već došlo do smanjenja od 108 miliona evra, pišu Nezavisne
Istovremeno, politička scena u BiH uglavnom je zaokupljena međusobnim sukobima, političkim obračunima i temama koje građanima ne donose konkretna sredstva za razvoj.
Novac postoji, ali uslovi moraju biti ispunjeni
Evropska unija je BiH kroz Plan rasta stavila na raspolaganje gotovo milijardu evra, ali novac nije bezuslovan.
Za njegovo korištenje potrebno je sprovesti reforme dogovorene kroz Reformsku agendu BiH.
Novinar Dejan Šajinović smatra da upravo zbog toga domaći političari nemaju dovoljno interesa da se bore za evropska sredstva.
„To je novac koji se dobija pod strogim uslovima i strogom kontrolom, pa političari nemaju interes da ga dobiju jer ga neće moći iskoristiti za svrhe koje oni žele“, ocjenjuje Šajinović.
Prema njegovim riječima, sličan problem postoji i kod evropskog finansiranja infrastrukturnih projekata, gdje su kontrole znatno strože nego kod nekih drugih izvora finansiranja.
„Taj novac je izgubljen“
Njemački ambasador u BiH Alfred Granas ranije je upozorio da građani direktno plaćaju cijenu političkog nerada.
Govoreći o već izgubljenim sredstvima, Granas je poručio da je riječ o novcu koji je mogao biti uložen u bolnice, puteve, škole i penzije.
Posebno je upozorio da BiH do kraja godine prijeti gubitak još većeg iznosa ukoliko se reforme ne sprovedu.
Poruka ambasadora bila je jednostavna: političke odluke kojima se blokiraju reforme imaju konkretnu finansijsku cijenu za građane.
280 miliona evra bespovratnih sredstava
Iz Delegacije EU naglašavaju da pomoć nije zanemariva.
Od ukupnog iznosa, 280,3 miliona evra predstavlja bespovratna sredstva, što je približno trećina godišnjeg budžeta institucija BiH.
Ostatak čine izuzetno povoljni krediti, sa uslovima koji su, prema navodima EU, znatno povoljniji od zaduživanja BiH na komercijalnom tržištu.
Novac bi mogao biti iskorišten za projekte poput modernizacije saobraćajne i energetske infrastrukture, digitalizacije, unapređenja poslovnog okruženja, obrazovanja i otvaranja novih radnih mjesta.
BiH sama bira projekte
Iz Delegacije EU posebno ističu da Evropska komisija ne odlučuje gdje će BiH potrošiti sredstva.
Nakon sprovedenih reformi, polovina novca bila bi direktno uplaćena u trezor BiH i raspoređivana odlukama domaćih institucija.
Druga polovina bila bi usmjerena na stratešku infrastrukturu kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF).
EU podsjeća da je kroz ovaj mehanizam od 2009. godine za BiH već osigurano više od milijardu evra bespovratnih sredstava za više od 30 projekata, uključujući dionice Koridora 5C, projekte energetske efikasnosti, vodosnabdijevanja i upravljanja otpadom.
Novac ne može za sve što vlast poželi
Iako domaće vlasti određuju infrastrukturne prioritete, evropska sredstva podliježu kontrolama.
Projekti koji povećavaju zavisnost od fosilnih goriva više ne ispunjavaju uslove za finansiranje, u skladu sa politikom EU o klimatskoj neutralnosti.
Drugim riječima, evropski novac postoji, ali je vezan za jasna pravila, reforme i kontrolu potrošnje.
Dok druge zemlje Zapadnog Balkana koriste priliku da povuku evropska sredstva, BiH ponovo rizikuje da joj stotine miliona evra ostanu nedostupne. Najveći problem, međutim, nije nedostatak novca – već nedostatak političkog dogovora da se ispune uslovi pod kojima taj novac može biti povučen.