SNIMKE vodene bujice koja se probija kroz luku Gyirong, jedan od glavnih graničnih prijelaza između Nepala i Tibeta, obišle su svijet. Bujica je nosila sve pred sobom dok su stotine ljudi bježale kako bi spasile život. Prizori koje su zabilježile nadzorne kamere brzo su se proširili društvenim mrežama i televizijskim ekranima, ali ne i u Kini, piše BBC.
This is insane footage of the massive mudslide at the Nepal-China border earlier today: the mudslide, originating from Nepal, seems to have basically completely obliterated the border port in Gyirong (吉隆), Shigatse City, Tibet/Xizang.
— Arnaud Bertrand (@RnaudBertrand) August 26, 2026
We're likely looking at one of the worst…
Gotovo potpuna medijska blokada
Središnji državni dnevnik u Kini dosad je objavio samo jednu fotografiju događaja. Videozapise je teško pronaći i na strogo cenzuriranom kineskom internetu, a jednako je teško naići na objave koje opisuju bujične poplave.
Od srijede su odnijele stotine života, a za stotinama ljudi još se traga. Peking je pokrenuo opsežnu spasilačku operaciju sa stotinama pripadnika hitnih službi, a akcija je još u tijeku. Predsjednik Xi Jinping održao je hitan sastanak s dužnosnicima radi koordinacije napora na terenu.
Ipak, usporedba sadržaja dostupnog na kineskom internetu s onim što ostatak svijeta vidi posljednjih dana jasno pokazuje razmjere kineske cenzure.
Politički osjetljivo područje
Tibet, koji je Peking pripojio pedesetih godina prošlog stoljeća, dugo se opirao vlasti Komunističke partije. Kina je godinama, ponekad i nasilno, gušila prosvjede i suočavala se s optužbama za teška kršenja ljudskih prava u toj budističkoj regiji.
Prognanog duhovnog vođu Dalaj Lamu Peking smatra separatistom. Zbog takve povijesti, svako spominjanje Tibeta odmah privlači pažnju cenzora, a osjetljivost kineskih vlasti u ovakvim je trenucima posebno izražena.
Strogo kontrolirani narativ
Iako svakodnevno pristižu novi podaci o nestalima i poginulima, a Peking objavljuje vijesti o spasilačkim akcijama, ne postoje svjedočanstva preživjelih s Tibeta. Gotovo da nema ni snimaka korisnika koje prikazuju trenutke katastrofe ili njezine posljedice.
U subotu su kineski državni mediji objavili nove snimke na kojima spasilački timovi prolaze kroz pustoš od blata i kamenja i dozivaju moguće preživjele. Nema informacija o tome što se dogodilo nakon toga niti koga su uspjeli spasiti. Ne čuju se ni glasovi zabrinutih obitelji nestalih, a stupiti u kontakt s ljudima na tom području gotovo je nemoguće.
Laura Bicker, BBC-eva dopisnica iz Kine, kaže da joj je, kao novinarki koja je izvještavala iz Sjeverne Koreje, često bilo lakše doći do sugovornika u Pjongjangu nego u glavnom gradu Tibeta, Lasi.
Prioriteti Pekinga
U četvrtak navečer, dok su svjetski mediji kao glavnu vijest prenosili razaranje u himalajskoj dolini, kineska državna televizija započela je središnji dnevnik viješću o objavi nove knjige Xi Jinpinga. Strani novinari ne smiju putovati na Tibet bez dopuštenja vlade i imaju samo nekoliko sati da prikupe informacije prije nego što snimke budu izbrisane, a glasovi utišani.
Umjesto toga, moraju se osloniti na državne medije, koji su se dosad fokusirali na dramatične akcije spašavanja. To ne znači da Peking nije zabrinut. Kineski premijer Li Qiang brzo je poslan u regiju, što je rijedak posjet drugog najvažnijeg čovjeka u državi neposredno nakon katastrofe.
Razlog za suzdržanu reakciju jest očuvanje stabilnosti, do koje je Xiju najviše stalo. Komunistička partija strahuje da bi katastrofa mogla potaknuti nezadovoljstvo, bilo zbog reakcije vlasti ili zbog propusta koji su doveli do tragedije.
Strah od ujedinjenja Tibetanaca
Vlasti se pribojavaju i da bi tragedija mogla ujediniti ljude, posebno u zajednici u kojoj vjera ima ključnu ulogu. Iako u regiji dugo nije bilo prosvjeda, tibetanske skupine u inozemstvu izražavaju zabrinutost zbog sve veće kineske kontrole.
Kao primjer navode nove zakone o obrazovanju koji, prema njihovim riječima, slabe ulogu samostana i budističke vjere. Samo nekoliko sati nakon katastrofe, lokalni ured Komunističke partije izdao je obavijest kojom poziva članove da se aktiviraju.
Od njih se traži da pomognu u spašavanju i pruže podršku stanovnicima, ali i da ulože sve napore u održavanje društvenog poretka te osiguraju stabilnost i povjerenje javnosti. Navodi se da će oni koji se iskažu biti nagrađeni, a oni koji podbace snosit će odgovornost.
Rizici za lokalno stanovništvo
Prema tvrdnjama aktivista za ljudska prava, Tibetanci u regiji mogu biti pritvoreni ili uhićeni zbog razgovora s novinarima ili objavljivanja sadržaja koji se protivi vladinom narativu. Zbog toga je Tibetancima izvan regije izuzetno teško doznati što se dogodilo s njihovom rodbinom.
Organizacija International Campaign for Tibet pohvalila je rad spasilaca, ali je istaknula da Peking uklanja snimke i informacije s društvenih mreža. Pozvala je kineske vlasti da objave potpune i provjerljive podatke o šteti i žrtvama.
BBC je prošle godine posjetio gradić na rubu himalajske visoravni, gdje su novinari razgovarali s redovnicima u samostanu Kirti, nekadašnjem središtu otpora Pekingu.
“Nama Tibetancima uskraćena su osnovna ljudska prava”, rekao je jedan redovnik. Ispričali su da žive pod stalnim nadzorom i tvrde da kineska vlada tlači i progoni Tibetance.
Peking poriče kršenja prava i ističe velika ulaganja u regiju. Unatoč tome, ljudi u Kini trenutno neće saznati mnogo o tome što se događa na Tibetu.