Milijarder i suosnivač Microsofta Bil Gejts upozorio je da razvoj vještačke inteligencije napreduje mnogo brže nego što su društvo i institucije spremni da ga kontrolišu.
Gejts smatra da bi rizici koje donosi AI morali postati jedan od najvećih prioriteta svijeta, posebno zbog mogućeg masovnog gubitka radnih mjesta i opasnosti od zloupotrebe tehnologije.
U intervjuu za „Njujork tajms“ rekao je da su mnogi ljudi iz tehnološke industrije privatno veoma zabrinuti zbog brzine razvoja AI, ali da o tome nerado javno govore jer su u pitanju ogromni poslovni interesi.
„Idu punom parom i nadaju se da će dobro nadjačati loše“
Gejts tvrdi da industrija svjesno potcjenjuje potencijalne opasnosti jer kompanije ulažu ogromne iznose u razvoj novih AI sistema.
„Oni jednostavno idu punom parom naprijed i nadaju se da će dobro nadjačati loše“, rekao je.
Njegovu zabrinutost dodatno je pojačalo nekoliko tehnoloških proboja koji su, kako navodi, daleko nadmašili njegova ranija očekivanja.
Posebno ga je iznenadio napredak AI u programiranju.
Govoreći o alatu Claude Code kompanije Anthropic, Gejts je rekao da su njegove sposobnosti za njega bile gotovo nevjerovatne.
„Ideja da su sada ove stvari, u jednom važnom smislu, bolje od mene je kao: ‘Koji đavo?’“, kazao je Gejts.
AI bi mogla potpuno promijeniti tržište rada
Gejts smatra da se ovoga puta ne može jednostavno ponoviti obrazac iz prethodnih tehnoloških revolucija, kada su nestajala određena radna mjesta, ali su se istovremeno otvarala nova.
Prema njegovom mišljenju, AI će se proširiti kroz gotovo cijelu ekonomiju, zbog čega bi radnici koji ostanu bez posla mogli imati mnogo manje mogućnosti da pronađu zaposlenje u drugim sektorima.
„Era vještačke inteligencije je potpuno, apsolutno, sasvim, u potpunosti drugačija“, rekao je.
Zbog toga predlaže uvođenje posebnog „poreza na tokene“, odnosno oporezivanje korištenja AI sistema kako bi zamjena ljudskog rada mašinama postala skuplja, a prikupljeni novac koristio se za pomoć ljudima koji izgube posao.
Neka radna mjesta treba rezervisati za ljude
Gejts ide i korak dalje, predlažući da se za pojedine profesije uvedu ograničenja kako bi ih AI mogla dopunjavati, ali ne i potpuno zamijeniti.
Takav pristup nazvao je „Human Reserved“, odnosno „Rezervisano za ljude“.
Kao primjer navodi poslove koji zahtijevaju izrazito ličan odnos prema drugim ljudima, poput njege i brige o pacijentima, ali i profesije čiji bi radnici teško mogli pronaći novu karijeru nakon što ih zamijene mašine.
Najveći strah – biološko oružje
Posebno ozbiljnim Gejts smatra rizik da napredna AI bude iskorištena za razvoj opasnih patogena i biološkog oružja.
Upozorava da bi svega nekoliko ljudi, uz pristup dovoljno naprednim sistemima, moglo pokušati da razvije nove patogene koji bi predstavljali globalnu prijetnju.
Zbog toga traži međunarodne sporazume kojima bi se postavila jasna pravila za testiranje, nadzor i ograničavanje najopasnijih AI sistema.
Odbacuje ideju da bi industrija sama trebalo da reguliše ove rizike.
„Samoregulacija za najopasniji alat koji je ikada izmišljen? Ne, hvala!“, poručio je Gejts.
„U stanju sam šoka“
Gejts priznaje da se nalazi u pomalo neobičnoj poziciji – čovjek je koji je decenijama bio jedan od simbola tehnološkog napretka, a sada upozorava da bi tehnologija čijem je razvoju i sam značajno doprinio mogla proizvesti ozbiljne posljedice.
Kaže da će pitanje rizika od AI ubuduće pokretati i u razgovorima sa svjetskim liderima.
„Ne volim da ljudima donosim loše vijesti i ne volim da govorim da inovacija može imati negativan neto efekat. Ali tu smo gdje smo“, zaključio je Gejts.