Sjedinjene Američke Države pokrenule su novu kampanju ekonomskog pritiska na Iran, čiji je cilj da se presijeku finansijski, trgovinski i drugi kanali preko kojih Teheran zaobilazi postojeće sankcije, prenosi Index.
Američki ministar finansija Scott Bessent novu kampanju opisao je kao „ekonomski napad“ na finansijske veze Irana širom svijeta, nazivajući je operacijom „Ekonomski izopštenik“.
„Naš cilj je da presiječemo svaku ekonomsku liniju spasa koja održava ovaj režim“, poručio je Bessent, uz upozorenje državama, bankama i kompanijama da bi i same mogle biti pogođene američkim sankcijama ukoliko nastave da posluju sa Teheranom.
Na udaru 60 kompanija, pojedinaca i brodova
Nova američka kampanja posebno je usmjerena na digitalnu imovinu, tehnologiju, zlato, avijaciju i pomorski saobraćaj.
Sankcije su uvedene protiv oko 60 kompanija, pojedinaca i brodova povezanih sa Iranom.
Washington tvrdi da je identifikovao mreže posrednika i finansijske kanale koje Teheran koristi za izvoz nafte, zaobilaženje sankcija i finansiranje svojih aktivnosti.
Bessent je poručio da se Iran sada nalazi pred izborom između „teške globalne izolacije“ i povratka u međunarodni ekonomski sistem.
Posebno je upozorio treće zemlje da će se suočiti s posljedicama ukoliko nastave pomagati Iranu.
Amerika ne isključuje ni nove vojne udare
Iako Washington tvrdi da bi snažan ekonomski pritisak mogao smanjiti potrebu za novom vojnom intervencijom, mogućnost upotrebe sile nije isključena.
Američki ministar odbrane Pete Hegseth poručio je da Vašington ne isključuje mogućnost novih udara u Ormuskom moreuzu ili protiv ciljeva povezanih s Iranom.
Diplomatski napori zasad nisu doveli do sporazuma kojim bi se riješila ključna pitanja sukoba, uključujući slobodu plovidbe kroz Ormuski moreuz i višedecenijski spor oko iranskog nuklearnog programa.
Kina predstavlja najveći problem za Washington
Jedan od ključnih izazova američkoj strategiji predstavlja Kina, najveći kupac iranske nafte.
Washington želi da Peking smanji ili prekine kupovinu iranske nafte, ali Kina za sada odbacuje američki pristup.
Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova poručilo je da sankcije i ekonomski pritisak neće riješiti problem, već bi mogli dodatno povećati tenzije.
Upravo zbog toga pitanje kineske kupovine iranske nafte može postati jedna od najosjetljivijih tačaka novog ekonomskog sukoba između Washingtona i Teherana.
Iran poručuje da je spreman
Teheran tvrdi da je očekivao nove američke mjere i da je pripremio odgovor.
Iranski ministar ekonomije Ali Madanizade rekao je da Vlada ima dvogodišnji plan za suočavanje sa sankcijama, uz poruku da Iran raspolaže vlastitim instrumentima za odgovor.
Istovremeno, iranska valuta pala je na novi rekordno nizak nivo prema američkom dolaru, što pokazuje koliko su snažni ekonomski pritisci kojima je zemlja izložena.
Ormuski moreuz postaje ključna tačka
Posebno zabrinjava situacija oko Ormuskom moreza, jednog od najvažnijih energetskih pravaca na svijetu.
Iran je ponovo upozorio brodove da ne prolaze ovim strateškim prolazom bez njegovog odobrenja i zaprijetio mogućnošću potpunog zaustavljanja izvoza nafte iz regiona.
Kroz Ormuski moreuz u normalnim okolnostima prolazi oko petine svjetske trgovine naftom i gasom.
Svako ozbiljnije ograničavanje plovidbe moglo bi zato imati posljedice daleko izvan Bliskog istoka, prije svega kroz novi rast cijena nafte i gasa.
Brent je u ponedjeljak, 24. augusta, bio oko 92 dolara po barelu.
Hoće li sankcije natjerati Iran na popuštanje?
Najveće pitanje je da li će nova američka strategija proizvesti politički rezultat koji Washington očekuje.
Dio analitičara smatra da će nove sankcije dodatno oslabiti iransku ekonomiju, ali sumnja da će same po sebi natjerati Teheran na promjenu politike.
Iran se već godinama nalazi pod snažnim američkim sankcijama, dok najveći dio njegove nafte i dalje završava na kineskom tržištu.
Zbog toga se otvara mogućnost novog začaranog kruga: Washington pojačava sankcije, Teheran prijeti blokadom energetskih pravaca, a Kina ostaje ključni kupac iranske nafte.
Ukoliko se pritisak nastavi širiti i na zemlje koje sarađuju s Iranom, ekonomski sukob mogao bi prerasti u mnogo širu međunarodnu krizu, posebno ako se pitanje sankcija ponovo spoji sa bezbjednošću plovidbe kroz Ormuski moreuz.