Davor Savičić je prvi državljanin Bosne i Hercegovine koji je u Ukrajini optužen za ratne zločine počinjene tokom ruske invazije na ovu zemlju, otkriva Detektor. Žrtva njegovih zločina živi s traumom četiri godine nakon njih.
Sedam dana. Stalno živim s tim danima.
To su riječi kojima je Mykola opisao svoje zatočeništvo početkom marta 2022. godine. Tada su ga ruske snage odvele iz Fedorivke u Kijevskoj oblasti. Dan ranije bio mu je rođendan, a 24 sata kasnije bio je siguran da mu je život gotov.
Kad su me odvodili, shvatio sam da je to to. Da sam mrtav, da će me ubiti – prisjetio se Mykola za Detektor.
Novinari su ga posjetili u augustu 2026. godine u njegovom domu u Fedorivci, mjestu udaljenom 80 kilometara od ukrajinske prijestolnice Kijeva.
Danas je Mykola jedan od ključnih svjedoka u slučaju protiv Davora Savičića, državljanina Bosne i Hercegovine. Ukrajinski tužioci optužili su ga za počinjenje ratnih zločina boreći se uz ruske snage.
Savičić, porijeklom iz Banovića, jedan je od oko 200 boraca s Balkana koji su se pridružili ruskim snagama koje se bore u Ukrajini, ali jedini je iz regije koji se suočava s optužbama za ratne zločine.
-Da, to je on. Izgleda potpuno isto. To je 100 posto on – rekao je Mykola nakon što su mu novinari pokazali nekoliko Savičićevih fotografija. Iz sigurnosnih razloga, Detektor ne otkriva puni identitet žrtve.
Hodao je selom dijeleći djeci čokolade. Govorio je: ‘Došao sam iz Srbije da vas oslobodim.’
Optužnica i nalog za hapšenje iz BiH
Dana 30. juna 2026. godine, Okružnom sudu u Borodjanki podnesena je optužnica protiv Savičića za zločine počinjene 2022. godine nad stanovnicima Fedorivke, Ivankiva i okolnih područja. Sudi mu se u odsustvu, što je uobičajena praksa ukrajinskih vlasti i pravosudnih institucija.
Pripremno ročište u ovom slučaju zakazano je za početak septembra, a u optužnici stoji da ga ukrajinske pravosudne vlasti terete za kršenje zakona i običaja ratovanja, počinjeno s drugim osobama, prema prethodnom dogovoru.
Kako je Detektoru u augustu 2026. godine potvrdilo Tužilaštvo BiH, za Savičićem je raspisana potjernica. U pisanom odgovoru stoji da ta institucija ne može dati više detalja o ovom slučaju.
Savičić nije odgovorio na pitanja Detektora.
Ukrajinske vlasti ranije su objavile da ga sumnjiče za okrutno postupanje prema najmanje dva civila tokom okupacije Kijevske oblasti. Savičića, koji ima i državljanstvo Bosne i Hercegovine i Rusije, ukrajinske vlasti opisuju kao tadašnjeg zapovjednika jedinice „Vukovi“, dijela privatne vojske pod nazivom „Redut“.
„Redut“ je sistem regrutovanja za borbene jedinice koji koordinira i finansira ruska vojska, a posebno njena obavještajna agencija, poznata kao GRU, prema istraživačkom dokumentarcu koji su 2023. godine objavili Schemes i Systema, ukrajinski i ruski istražni timovi RFE/RL-a.
FUP podnio izvještaj Tužilaštvu BiH protiv Savičića zbog pridruživanja “Wagneru”
Prema službenom popisu teritorija na kojima se vode ili su se vodile borbe, Fedorivka je bila područje aktivnih borbenih operacija od 24. februara do 6. marta 2022. godine. Nakon toga bila je pod privremenom ruskom okupacijom gotovo mjesec dana. Prema Udruženju ukrajinskih gradova, cijela Ivankivska zajednica, kojoj Fedorivka pripada, bila je potpuno odsječena od vode, struje i grijanja od prvih dana rata, a više od mjesec dana nije bilo mobilne ni internetske veze.
Nakon što su ga Savičić i njegova grupa zarobili, prisjetio se Mykola, navukli su mu kapu preko očiju, vezali ruke i odvezli ga prema šumi. Kako je rekao, prvo su ga tukli, a zatim vezali za drvo. Prisjetio se da su mu ruke bile vezane iza drveta plastičnim trakama, a između leđa i drveta postavljena je ručna bomba s izvučenim osiguračem.
Nisam se mogao pomjeriti ni na jednu stranu. Čak i da je skliznula, nisam imao kamo pobjeći. Jednostavno bi eksplodirala. Ne bih imao ni te četiri sekunde za reakciju – dodao je Mykola.
Mykola je rekao da je ondje sjedio, potpuno nepomičan, između sat i po i dva sata.
Nije bilo izlaza – dodao je.
Prema ranije objavljenim izjavama ukrajinskih vlasti, ovaj incident sada je dio postupka protiv Savičića. Istraga ga tereti da je među odgovornima za Mykolino zarobljavanje, zlostavljanje i naknadno ispitivanje.
Ovo je jedna od više od 740 optužnica koje su ukrajinski tužioci poslali sudu zbog sumnje na ratne zločine počinjene nakon ruske invazije 24. februara 2022. godine, prema podacima Državnog odvjetništva Ukrajine. Od novembra 2025. godine, 206 osoba osuđeno je za ratne zločine.
Tokom zatočeništva “naučio njegov glas”
Mykola je rekao da u to vrijeme još nije znao ime zapovjednika jedinice koja ga je držala u zatočeništvu, ali je tokom zatočeništva „naučio njegov glas“.
Kad sjediš tamo i slušaš sve, naučiš sve, svaki glas. Znaš ko dolazi, ko će te tući, a ko neće – objasnio je, tvrdeći da je Savičića viđao svaki dan kada su mu skidali povez s očiju i prisiljavali ga na rad.
Sjedio je tamo i zapovijedao – objasnio je.
Tokom zatočeništva, prisjetio se, nekoliko dana bio je potpuno bez hrane, dok je bio prisiljen kopati rovove za vojna vozila i druge jame.
Rekao sam mu [Savičiću]: ‘Gladan rob je loš rob. Nisam jeo tri ili četiri dana. Ako želiš, pucaj u mene. Radi šta hoćeš, ali ja ne mogu’ – dodao je Mykola.
Kako je rekao, tek nakon toga je dobio konzervu hrane, ali više od toga sjeća se riječi koje mu je Savičić lično uputio:
Rekao mi je: ‘Imam naredbu da te ne ubijem’, jer sam se trebao pojaviti na televiziji u Rostovu. ‘Da nije bilo toga, davno bih te ubio. Ti si mi teret. Sjediš u jami i ljudi te moraju štititi. Bilo bi lakše riješiti te se i spavati.’
Propagandni video razlog da ga održe na životu
Razlog zbog kojeg su ga, prema njegovim riječima, održali na životu bio je propagandni video u kojem je trebao učestvovati.
U njegovom mobitelu, naveo je, pronašli su broj Službe sigurnosti Ukrajine (SBU), kao i fotografije s mobilizacije iz 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim i druge dijelove istočne Ukrajine.
Zato su ga, kako je rekao, prisilili da pred kamerama postane ono što tvrdi da nikada nije bio – oficir SBU-a koji navodno organizuje izviđačko-diverzantsku grupu protiv ruskih snaga.
Nikada nisam bio oficir SBU-a. Ali ako su me pitali da kažem da jesam, onda sam im rekao – dodao je Mykola.
Televizijski prilog, u kojem se Mykola pojavljuje kao oficir SBU-a, emitovan je na Prvom kanalu Rusije, jednom od najvažnijih i najuticajnijih nacionalnih televizijskih kanala u zemlji, kao dio programa izvještavanja s ratišta.
Iste godine, Evropska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države, između ostalih, stavile su Prvi kanal Rusije pod sankcije i označile ga kao jedno od glavnih oruđa ruske države za širenje proratne propagande i dezinformacija u vezi s invazijom na Ukrajinu.
Detektor je imao pristup cijeloj emisiji u kojoj je emitovan prilog s Mykolom, ali ga ne objavljuje u cijelosti zbog zaštite svjedoka. Snimak na kojem se prikazuje Mykola također prikazuje Ukrajinku, koja je sada također svjedokinja u suđenju protiv Savičića.
Prisiljavanje civila na davanje propagandnih izjava još je jedan element za koji se Savičić optužuje. Prema ukrajinskim istražiteljima, i ona je tokom zatočeništva dovedena kod Savičića i tražila informacije o ukrajinskim snagama, a zatim prisiljena učestvovati u namještenom intervjuu.
Gledajući prilog s novinarima, Mykola primjećuje povredu oka i prisjeća se da je povredu zadobio neposredno prije intervjua, nakon što ga je jedan od vojnika udario nogom u glavu.
Udarac je bio toliko jak, rekao je, da su se on i stolica prevrnuli u šatoru gdje su snimali izjavu.
Sedam dana u jami
Mykola tvrdi da je najduže razdoblje zatočeništva proveo zakopan u jami u šumi između gradova Shibene i Krasny Rih. Kako se prisjetio, ruke su mu bile vezane, a jamu je dijelio sa štakorima – jedan od njih ga je ugrizao, nakon čega ga je uhvatio i ubio.
Prišao mi je stražar da provjeri zašto cvilim i pitao me: ‘Jesi li ubio štakora?’ Zatim me udario kundakom puške u glavu i rekao: ‘Ubij još jednog i upucat ću te’ – dodao je Mykola.
Mykola kaže da je morao svjedočiti mučenju drugih zatočenika.
Porezali su čovjeka koji je još bio živ, pored mene, kraj jame.
Isprva su ga porezali iznad mene – rekao je, prisjećajući se da se onesvijestio zbog mučne situacije.
Imao sam samo jednu misao: Ako će me ubiti, želio sam da to učine brzo.
Jame duboke oko 90 centimetara
Detektor nije mogao nezavisno potvrditi detalje Mykolinog svjedočenja, ali dokumentaristi koji su kasnije posjetili mjesto procijenili su da su jame bile duboke oko 90 centimetara i da su u nekima od njih istovremeno bile zarobljene dvije osobe.
Kiša i snijeg su se topili i ljudi su sjedili u vodi, noge su im utrnule, a oni koji su ostali duže unutra morali su vršiti nuždu na istom mjestu, prema izvještaju Ukrajinske medijske inicijative za ljudska prava (MIHR) pod nazivom “Okupacijski centar: Šibene”.
Izvještaj je rezultat dvogodišnjeg dokumentovanja ratnih zločina u i oko Šibene, na temelju intervjua i razgovora sa žrtvama, analize službenih dokumenata i terenskih misija. U njemu su istraživači rekonstruisali mrežu mjesta gdje su ruske snage držale civile tokom okupacije Kijevske oblasti.