Glečeri na Alpima ubrzano gube led, a najnovija mjerenja pokazuju koliko su klimatske promjene već promijenile izgled evropskih planina.
Prema podacima ekološke organizacije Legambiente, površina alpskih glečera od 2000. godine smanjila se za čak 39 odsto. Ako se sadašnji trend nastavi, stručnjaci upozoravaju da bi glečeri na visinama ispod 3.500 metara mogli potpuno nestati do sredine vijeka.
Promjene su već vidljive na terenu. Staze koje su nekada prelazile preko debelog sloja leda danas završavaju na kamenitom siparu, dok se na mjestima gdje je nekada bio čvrst led pojavljuju pukotine i potoci otopljene vode.
Glečer Forni raspada se pred očima
Jedan od najupečatljivijih primjera je glečer Forni, nedaleko od Bormija u italijanskoj Lombardiji.
Glaciolog Klaudio Smiralja prati ovaj glečer već 65 godina i tvrdi da je ovog ljeta svjedočio pojavi kakvu ranije nije vidio – glečer se počeo raspadati na više dijelova.
Njegova površina na mnogim mjestima više nije bijela, već siva i crna, dok se led nastavlja povlačiti.
Stručnjaci upozoravaju da ovakve promjene nisu samo vizuelni problem. Povlačenje glečera mijenja čitave planinske ekosisteme, utiče na vodne resurse i povećava rizike za planinare zbog nestabilnog terena.
Nestaju stotine milijardi tona leda
Podaci Svjetske službe za praćenje glečera pokazuju razmjere promjena.
Od početka ovog vijeka u prosjeku je godišnje nestajalo oko 273 milijarde tona leda, dok je do 2025. godine godišnji gubitak dostigao približno 408 milijardi tona.
Alpi su među područjima koja se posebno brzo zagrijavaju, zbog čega se posljedice klimatskih promjena na glečerima vide gotovo iz godine u godinu.
Granica snijega sve je viša
Jedan od ključnih problema jeste rast temperature na velikim nadmorskim visinama.
Tokom ljeta granica smrzavanja često se nalazila između 4.000 i 5.000 metara nadmorske visine. To znači da temperature iznad nule mogu zahvatiti područja na kojima se ranije tokom ljeta zadržavao snijeg.
A snijeg je za glečer svojevrsni prirodni zaštitni štit.
Bijeli snježni pokrivač odbija veliki dio Sunčevog zračenja. Kada nestane, tamnija površina leda direktnije upija toplotu, pa se topljenje dodatno ubrzava.
Alpski pejzaž mogao bi izgledati potpuno drugačije
Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se sadašnji trend nastavi, do 2050. godine mogao nestati sav led na nižim alpskim glečerima ispod 3.500 metara.
To bi značilo da bi generacije koje danas odrastaju mogle gledati potpuno drugačije Alpe nego njihovi roditelji i djedovi.
Planine koje su vijekovima bile prekrivene snijegom i ledom sve više otkrivaju stijene, sipar i vodu, dok se glečeri povlače sve višim dijelovima planinskih masiva.
Ono što je nekada izgledalo kao vječni led sada postaje jedan od najjasnijih pokazatelja koliko se brzo mijenja klima u Evropi.