Bosna i Hercegovina rizikuje da ove godine izgubi 373,9 miliona evra predviđenih kroz Plan rasta Evropske unije, zbog izostanka potrebnih reformi i nedjelovanja domaćih vlasti. To je dodatak na prošlogodišnje smanjenje raspoloživih sredstava od 108 miliona evra.
Iz Delegacije EU u BiH i Kancelarije specijalnog predstavnika EU upozoravaju da ponuda Brisela, vrijedna gotovo milijardu evra, i dalje predstavlja veliku priliku za BiH, ali da novac zavisi od sprovođenja usaglašenih reformi, prenose Nezavisne
Milioni zavise od Reformske agende
Sredstva iz Plana rasta kombinacija su bespovratnih sredstava i povoljnih kredita, a EU navodi da bi njihovom realizacijom građani mogli dobiti moderniju infrastrukturu, bolju energetsku i digitalnu povezanost i nova radna mjesta.
Uslov je provođenje mjera iz Reformske agende BiH, koje obuhvataju oblasti poput digitalizacije, poslovnog okruženja, energetske tranzicije, obrazovanja i vještina te vladavine prava.
EU posebno naglašava da su tvrdnje o prirodi pomoći kroz Plan rasta netačne.
Od ukupno predviđenih sredstava, 280,3 miliona evra čine bespovratna sredstva, što je približno trećina godišnjeg budžeta institucija BiH.
Polovina novca išla bi direktno u trezor BiH
Prema pojašnjenju Delegacije EU, nakon provedbe dogovorenih reformi, polovina sredstava koja bi BiH dobila bila bi direktno uplaćena u trezor BiH, nakon čega bi novac bio raspoređivan u skladu s odlukama nadležnih domaćih institucija.
EU navodi da bi kontrola javne potrošnje ostala u rukama domaćih organa, uz obavezu prijavljivanja nepravilnosti Evropskoj komisiji.
Druga polovina sredstava bila bi usmjerena na stratešku infrastrukturu kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF).
EU već finansirala projekte vrijedne više od milijardu evra
Iz EU podsjećaju da je od 2009. godine kroz WBIF za BiH osigurano više od milijardu evra bespovratnih sredstava za više od 30 infrastrukturnih projekata.
Među njima su projekti na Koridoru Vc, vjetroelektrane, energetska efikasnost, vodosnabdijevanje i upravljanje otpadom.
Brisel naglašava da prioritete tih projekata ne određuje Evropska komisija, već domaće vlasti, dok se projekti ocjenjuju prema objektivnim kriterijima i analizama troškova i koristi.
Novac može biti izgubljen zbog nedjelovanja
EU, međutim, primjenjuje mehanizme zaštite novca evropskih poreskih obveznika. Projekti koji povećavaju zavisnost od fosilnih goriva više ne mogu računati na finansiranje u skladu sa klimatskim ciljevima EU.
Iz Delegacije EU zato pozivaju političke i institucionalne lidere u BiH da što prije provedu potrebne reforme, kako bi zemlja iskoristila sredstva koja su joj ponuđena.
U suprotnom, BiH ne rizikuje samo gubitak stotina miliona evra, već i dodatno usporavanje svog evropskog puta.