Izbori u Bosni i Hercegovini donose velike promjene na biračkim mjestima. Iako će birači i dalje glasati olovkom na papirnom glasačkom listiću, gotovo sve prije i poslije tog trenutka izgledaće drugačije nego što smo navikli.
Elektronska identifikacija birača, biometrijska provjera, potpuno drugačiji izgled glasačkih listića i skeneri kroz koje će listić prolaziti nakon glasanja – dio su novih tehnologija koje bi trebalo da smanje mogućnost izbornih manipulacija i ubrzaju dobijanje rezultata.
Kako će sve izgledati u praksi, od trenutka kada birač uđe na biračko mjesto do trenutka kada njegov glas bude evidentiran, u BUKA podcastu detaljno je objasnio Dario Jovanović iz Koalicije „Pod lupom“.
Prema njegovim riječima, za samog birača postoje tri ključne promjene na dan glasanja.
Prva promjena: Dokument više neće samo pogledati član biračkog odbora
Prva velika novina čeka nas praktično odmah nakon ulaska na biračko mjesto.
Do sada je birač davao identifikacioni dokument članu biračkog odbora, koji je provjeravao njegovo ime u biračkom spisku. Sada bi taj proces trebalo da bude elektronski.
Jovanović objašnjava da će birač dati svoj identifikacioni dokument, koji će biti skeniran posebnim uređajem.
„Do sada ste dolazili, davali ličnu kartu, neko pogleda jeste li to vi, nađe vas na biračkom spisku i potpišete se. Sada ćete dati identifikacioni dokument, skeniraće se i on će vas automatski pronaći na biračkom spisku“, objasnio je Jovanović.
Sistem bi, dakle, trebalo automatski da identifikuje birača i pronađe ga u elektronskom biračkom spisku.
Ali tu dolazimo do još jedne novine – otiska prsta.
Nakon skeniranja dokumenta birač će staviti prst na uređaj kako bi sistem dodatno potvrdio njegov identitet. Tek nakon uspješne provjere moći će dobiti glasačke listiće.
Otisak prsta – Jovanović smatra da je možda i nepotreban
Upravo je biometrijska provjera dio nove procedure za koji Jovanović smatra da možda nije bila neophodna.
Razlog je jednostavan: ako uređaj već skenira identifikacioni dokument, na ekranu se pojavljuje fotografija osobe kojoj dokument pripada, pa član biračkog odbora može uporediti osobu koja stoji ispred njega sa fotografijom iz dokumenta.
„Ja mislim da je ovaj drugi dio malo nepotreban, biometrija, odnosno otisak prsta“, rekao je Jovanović.
Kako je objasnio, uređaj nakon skeniranja dokumenta već pokazuje fotografiju birača.
„Član biračkog odbora može da vidi: to je Elvir, to je njegova slika i to je taj čovjek. Sad on mora staviti i prst da uređaj kaže – jeste, to je taj čovjek“, objasnio je.
Ipak, sistem je zamišljen kao dodatni nivo zaštite identiteta birača.
Jedan od problema koji su posmatrači izbora ranije bilježili bilo je upravo glasanje u ime drugih osoba, odnosno situacije u kojima neko dođe na biračko mjesto i ustanovi da je u biračkom spisku već evidentirano da je glasao.
Elektronska identifikacija i biometrija trebalo bi značajno da suze prostor za takve zloupotrebe.
Druga velika promjena: Glasački listić više neće izgledati isto
Kada sistem potvrdi identitet birača, slijedi ono što je naizgled najpoznatiji dio procesa – dobijanje glasačkih listića i odlazak iza paravana.
Ali upravo tu dolazi druga velika promjena.
Glasački listići neće izgledati kao ranije.
Jovanović upozorava da bi upravo novi izgled listića mogao predstavljati najveći izazov za birače koji se prije izbora ne upoznaju sa novim načinom glasanja.
Do sada su se ispred imena kandidata nalazili kvadratići u koje je birač upisivao znak X. Sada će se na listiću nalaziti kružići koji se popunjavaju, ali će biti promijenjen i način na koji su predstavljeni kandidati.
Kod otvorenih lista, pored političkog subjekta više neće jednostavno stajati ime i prezime svakog kandidata uz odgovarajuće polje.
Kandidati će biti označeni brojevima.
„Nećete imati više pored imena kandidata kvadratić. Imaćete politički subjekt, kružić koji popunite i imaćete pored brojeve kandidata“, objasnio je Jovanović.
To znači da će birač, ukoliko želi dati preferencijalni glas određenom kandidatu, morati prethodno vidjeti koji broj taj kandidat ima.
Zašto se uvode brojevi umjesto imena?
Promjena nije uvedena samo zbog drugačijeg dizajna listića.
Jovanović objašnjava da je jedan od razloga povezan upravo sa pokušajem sprečavanja manipulacija preferencijalnim glasovima unutar stranačkih lista.
U dosadašnjem sistemu postojala je mogućnost da se nakon zatvaranja biračkog mjesta dopisuju glasovi pojedinim kandidatima.
Ako je, recimo, politička stranka dobila 300 glasova, ali veliki broj birača nije označio pojedinačne kandidate, postojali su prazni kvadratići koje je neko mogao naknadno označiti i tako favorizovati određenu osobu sa liste.
Jovanović kaže da su upravo zbog toga pojedini kandidati mogli završiti sa neobično visokim brojem preferencijalnih glasova.
Novi sistem pokušava to otežati.
Broj kandidata koji birač označi uređaj će evidentirati prilikom skeniranja glasačkog listića.
Šta ako ne znate broj svog kandidata?
Ovo je vjerovatno pitanje koje će imati veliki broj birača.
Jovanović objašnjava da će na biračkom mjestu postojati posteri sa imenima kandidata i njihovim brojevima.
Dakle, prije nego što birač dobije listić moći će provjeriti koji broj pripada kandidatu za kojeg želi glasati.
Ako, na primjer, želi glasati za kandidata koji na listi ima broj 13, na glasačkom listiću će uz politički subjekt označiti broj 13.
Upravo zbog ove promjene Jovanović smatra da je prije izbora potrebno ozbiljno informisati građane.
„Mislim da je ovo nešto na šta će se morati utrošiti najviše vremena da se birači edukuju“, rekao je.
Treća velika promjena: Listić ide u skener
Nakon glasanja dolazimo do možda i najvažnije tehnološke promjene.
Birač svoj listić više neće jednostavno ubaciti u klasičnu glasačku kutiju.
Listić će prvo proći kroz skener.
Jovanović objašnjava da birač uzima listić, stavlja ga u uređaj, a skener ga povlači i evidentira način na koji je glasao.
Važno je naglasiti da glasački listić i dalje ostaje papirni.
Ne glasamo na ekranu niti računar umjesto birača odlučuje šta je njegov glas. Birač i dalje vlastitom rukom označava svoj izbor na papiru.
Tehnologija dolazi tek nakon toga.
Skener registruje ono što je označeno na listiću, nakon čega papir završava u glasačkoj kutiji.
Tako ostaje i fizički dokaz svakog glasa, koji se može ponovo ručno prebrojati.
Šta ako pogriješite prilikom glasanja?
Jedna od zanimljivih funkcija novog sistema jeste mogućnost da skener upozori birača na određene greške.
Jovanović je kao primjer naveo situaciju u kojoj birač označi više kandidata nego što je dozvoljeno.
U takvom slučaju uređaj može upozoriti da je listić nepravilno popunjen.
Birač tada može odlučiti da ipak preda takav listić ili da zatraži novi.
To bi trebalo smanjiti i broj slučajno nevažećih glasačkih listića.
Rezultati za minut i po?
Jedna od najvećih promjena mogla bi se dogoditi tek nakon zatvaranja biračkih mjesta.
Do sada je upravo brojanje glasova predstavljalo jedan od najosjetljivijih dijelova izbornog procesa.
Članovi biračkih odbora otvarali su kutije, razvrstavali listiće, brojili glasove političkih subjekata, a zatim i preferencijalne glasove kandidata.
Proces je mogao trajati satima.
Sa skenerima bi situacija trebalo da bude potpuno drugačija.
Prema Jovanovićevom objašnjenju, nakon završetka glasanja uređaj može praktično odmah izbaciti rezultate.
„Vi ste u 19 sati i jednu minutu dobili rezultate“, slikovito je opisao.
Rezultat koji daje skener, međutim, neće biti jedina kontrola.
I dalje će se brojati ručno
Ovo je važan dio novog sistema.
Uvođenje skenera ne znači ukidanje ručnog brojanja glasova.
Nakon što uređaj izbaci elektronski rezultat, glasački listići će se izvaditi iz kutije i ponovo ručno prebrojati.
Tako će postojati dva rezultata – elektronski i ručni.
Ako se podudaraju, rezultat je potvrđen.
Ako postoji razlika, upravo ta razlika može ukazati da nešto nije u redu.
„Ako je uređaj rekao da neko ima 200 glasova, a vi ručno izbrojite 150, nešto nije u redu“, objasnio je Jovanović.
Upravo zbog mogućnosti poređenja elektronskog i ručnog rezultata smatra da će pokušaji manipulacije na biračkim mjestima biti znatno lakše otkriveni.
„Morate biti poprilično idiot da pokušate ukrasti glas“
Govoreći o tome koliko nove tehnologije mogu smanjiti prostor za manipulacije, Jovanović je bio prilično slikovit.
„Danas, sa ovom tehnologijom i ovim izmjenama, morate biti poprilično idiot da pokušate da ukradete glas na izborni dan, jer ćete biti uhvaćeni“, rekao je u BUKA podcastu.
Njegova procjena je da tehnologija može riješiti veliki dio problema koji su se ranije pojavljivali upravo na biračkim mjestima.
Ali ne i sve probleme izbora.
Kupovina glasova, pritisci na birače, zloupotreba javnih resursa i druge nepravilnosti koje se događaju prije samog dolaska na biračko mjesto ne mogu se riješiti skenerom.
Možemo li već u 20 časova znati rezultate izbora?
Još jedna velika novost mogla bi biti brzina kojom ćemo saznati ko je pobijedio.
Jovanović smatra da bi, ukoliko sistem bude funkcionisao kako je zamišljeno, rezultati mogli biti poznati mnogo ranije nego što smo navikli.
Uređaji na biračkim mjestima trebalo bi da šalju podatke u centralni sistem, što znači da više ne bi trebalo satima čekati da se rezultati ručno saberu i dostavljaju sa svakog biračkog mjesta.
Prema njegovoj procjeni, oko 20 časova mogli bismo imati rezultate svih šest izbornih utrka.
To bi predstavljalo ogromnu promjenu u odnosu na dosadašnje izborne noći, kada se na prve ozbiljnije rezultate čekalo satima.
A šta ako nestane interneta?
Jedno od logičnih pitanja jeste šta će se dogoditi ako tehnologija zakaže.
Šta ako nestane interneta? Šta ako nema struje? Šta ako skener prestane raditi?
Jovanović kaže da su predviđene rezervne procedure.
Uređaji za identifikaciju birača trebalo bi da imaju baterije koje omogućavaju rad određeno vrijeme i u slučaju nestanka električne energije.
Sličan sistem predviđen je i za skenere.
Još važnije – uređaj za skeniranje listića ne mora tokom cijelog dana biti povezan na internet.
Podaci se čuvaju lokalno, a nakon zatvaranja biračkog mjesta uređaj se povezuje sa sistemom i šalje rezultate.
Ukoliko tehnologija potpuno zakaže, izborni proces se, prema Jovanovićevom objašnjenju, vraća na klasičnu proceduru – papirni birački spisak, papirni glasački listić i ručno brojanje.
Drugim riječima, kvar uređaja ne bi trebalo automatski da znači prekid glasanja.
Postojaće i fotografija svakog glasačkog listića
Još jedan nivo kontrole o kojem je Jovanović govorio jeste činjenica da će skener praviti sliku svakog glasačkog listića.
To znači da će, osim fizičkog listića u kutiji i elektronski evidentiranog rezultata, postojati i digitalni zapis onoga što je skener pročitao.
Jovanović navodi da se tako može provjeravati i da li je uređaj pravilno očitao glas.
Ako je birač jasno označio jednog kandidata, a sistem evidentirao drugog, postojaće mogućnost da se to naknadno provjeri upravo na snimku listića.
Hoće li ovo biti najpošteniji izborni dan do sada?
Jovanović smatra da bi, kada je riječ o samom biračkom mjestu, novi sistem mogao značajno povećati integritet izbora.
Elektronska identifikacija otežava glasanje u tuđe ime. Biometrija dodatno potvrđuje identitet birača. Novi listići i skeneri otežavaju naknadno dopisivanje preferencijalnih glasova. Elektronsko i ručno brojanje omogućavaju međusobnu kontrolu rezultata, dok digitalni zapis listića ostavlja dodatni trag za eventualne provjere.
Ipak, njegova ključna poruka je da tehnologija sama po sebi ne može napraviti poštene izbore.
„Tehnologija ne rješava sve probleme“, naglasio je Jovanović.
Ona može znatno otežati manipulacije na biračkom mjestu, ali ne može spriječiti kupovinu glasova, političke pritiske, zloupotrebu javnih sredstava ili druge oblike uticaja na birače prije nego što oni uopšte dođu pred glasačku kutiju.
Za građane će, međutim, najvažnije biti da se na vrijeme upoznaju sa novom procedurom.
Jer, uprkos skenerima, otisku prsta i elektronskoj identifikaciji, suština ostaje ista: birač će i dalje uzeti papir i olovku i sam označiti kome daje svoj glas.
Samo će ovog puta biti mnogo više načina da se provjeri šta se sa tim glasom dogodilo nakon što je listić napustio njegove ruke.