Vazduhoplovstvo je napravilo istorijski korak ka električnom letenju. Švedsko-američka kompanija Heart Aerospace uspješno je izvela prvi probni let aviona Heart X1, koji je postao najveća potpuno električna letjelica koja je do sada poletjela.
Eksperimentalni avion poletio je sa aerodroma Plattsburgh International u saveznoj državi Njujork, a u vazduhu je proveo 27 minuta. Tokom leta testirana je stabilnost letjelice, kao i rad četiri električna motora ukupne snage veće od jednog megavata, prenosi Blic
Više od 32 metra raspona krila i 11 tona težine
Heart X1 je posebno značajan zbog svojih dimenzija. Raspon krila veći je od 32 metra, trup je dug oko 23 metra, dok maksimalna masa pri polijetanju prelazi 11,3 tone.
Za razliku od ranijih električnih aviona koji su uglavnom bili mali demonstratori ili trenažne letjelice, X1 je napravljen u dimenzijama koje odgovaraju regionalnim avionima.
Ipak, njegov zadatak nije prevoz putnika. Avion služi kao leteća laboratorija, u kojoj inženjeri prikupljaju podatke o aerodinamici, strukturi i ponašanju baterijskog pogona u stvarnim uslovima leta.
Cilj je avion za 30 putnika
Podaci prikupljeni tokom testiranja trebalo bi da budu iskorišteni za razvoj modela Heart ES-30, regionalnog aviona kapaciteta do 30 putnika.
Međutim, zbog sadašnjih ograničenja baterijske tehnologije, ES-30 neće biti potpuno električni avion za sve faze leta. Planiran je hibridni pogon – baterije bi se koristile za polijetanje i kraće dionice, dok bi se za duže letove uključivali turbogeneratori.
To pokazuje i najveći izazov električnog vazduhoplovstva: baterije još uvijek nemaju dovoljno veliku energetsku gustinu da bi omogućile duge letove velikih putničkih aviona bez značajnog povećanja mase.
Aviokompanije već pokazuju veliko interesovanje
Heart Aerospace već ima podršku velikih aviokompanija i investitora, a među zainteresovanima su i United Airlines i Air Canada.
Električni regionalni avioni mogli bi biti posebno zanimljivi za kraće linije između manjih gradova, prije svega zbog niže buke i potencijalno manjih troškova održavanja.
Kompanija cilja na komercijalnu upotrebu ES-30 početkom naredne decenije, uz prethodni dugotrajan proces testiranja i sertifikacije.
Ako se tehnologija baterija nastavi razvijati očekivanim tempom, današnji eksperimentalni letovi mogli bi biti prvi korak prema potpuno novoj generaciji regionalnog vazdušnog saobraćaja.