Predsjedništvo Bosne i Hercegovine prije nekoliko dana dalo je agreman Ronaldu Džonsonu, kandidatu kojeg je američki predsjednik Donald Tramp nominovao za novog ambasadora SAD u BiH.
Iako je davanje agremana uobičajen dio diplomatske procedure, ovaj slučaj privukao je neuobičajeno veliku pažnju javnosti. Razlog je jednostavan – od novog američkog ambasadora u BiH očekuje se mnogo, posebno u trenutku novih političkih preslagivanja u zemlji i promijenjene politike Vašingtona prema regionu.
Agreman nije kraj: Džonsona još čeka američki Senat
Dobijanje saglasnosti BiH ne znači automatski da će Džonson postati ambasador.
Prije stupanja na dužnost mora proći saslušanje pred Odborom za spoljne poslove američkog Senata, nakon čega slijedi glasanje u plenumu.
Upravo je Senat tradicionalno mjesto na kojem nominacije predsjednika mogu naići na ozbiljniji otpor. Ipak, prema dosadašnjim informacijama, nema mnogo razloga da se očekuje da će Džonson imati ozbiljne probleme tokom procesa potvrđivanja.
Riječ je o odlikovanom vojniku, sa dugom karijerom i bez većih kontroverzi koje bi mogle predstavljati prepreku njegovom imenovanju.
Vojnik koji BiH vidi kroz NATO i bezbjednost
Džonson je blizak krugu američkih kongresmena koji se bave pitanjima odbrane i vojne industrije, a već se javno oglašavao o Bosni i Hercegovini kao zemlji koja bi mogla imati važnu ulogu u jačanju vojnih kapaciteta NATO-a.
Upravo bi bezbjednosna i vojna saradnja mogla biti jedan od važnijih segmenata njegovog budućeg angažmana u Sarajevu.
Ako proces potvrđivanja bude završen do kraja godine, Džonson bi u prvom kvartalu naredne godine mogao preuzeti dužnost. To bi se vremenski poklopilo i sa dolaskom novih vlasti nakon izbora u BiH.
Takav trenutak mogao bi otvoriti prostor za nove dogovore i projekte između BiH i SAD.
Savo Minić već najavljuje „normalniju“ saradnju
Da se u političkim krugovima u Republici Srpskoj već razmišlja o mogućem zaokretu u odnosima sa Vašingtonom, pokazuje i izjava premijera RS Sava Minića.
„Očekujem bolju saradnju, normalniju, jer ga šalje ova administracija koja je na neki način realna. Nismo mi u milosti Amerike, samo je Amerika postala realna“, rekao je Minić.
Minić je najavio i mogućnost pokretanja određenih projekata koji su godinama bili blokirani.
Ukoliko Džonson zaista bude potvrđen, njegov dolazak mogao bi se dogoditi u trenutku kada će gotovo svi politički akteri u BiH tražiti način da sa novom administracijom Donalda Trampa izgrade drugačiji odnos.
Ambasador sa direktnom vezom prema Trampu
Posebno je zanimljivo to što bi Džonson, ako bude potvrđen, bio prvi američki ambasador u BiH koji dolazi iz kruga politički imenovanih ambasadora, a ne iz profesionalnog diplomatskog kora.
Takvi ambasadori formalno jesu predsjednički kandidati, ali njihova posebnost je u tome što dolaze iz kruga ljudi od povjerenja američkog predsjednika.
Zbog toga politički imenovani ambasadori često imaju drugačiju težinu od profesionalnih diplomata – posebno kada iza njih stoji direktna politička podrška predsjednika.
A upravo to bi Džonsonu moglo dati dodatnu težinu u odnosima sa političkim liderima u BiH.
Njegov eventualni dolazak zato neće biti samo još jedna diplomatska promjena u Sarajevu. Biće to test koliko će nova Trampova administracija željeti da mijenja američki pristup BiH i koliko će političari u zemlji uspjeti da iskoriste novi prostor za saradnju sa Vašingtonom.