Zloupotreba javnih resursa, preuranjena izborna kampanja i širenje lažnih informacija o izbornim tehnologijama najčešće su nepravilnosti koje je Transparency International u BiH (TI BiH) evidentirao tokom prvog mjeseca monitoringa izbornog perioda.
Zbog mogućeg kršenja više odredaba izbornog zakonodavstva nadležnim institucijama upućeno je 26 prijava. Međutim, iz TI BiH upozoravaju da je Centralna izborna komisija BiH promijenila pristup u odnosu na prethodne izborne cikluse i da više ne sankcioniše neke od najučestalijih zloupotreba.
CIK je u početku odbijao da izriče sankcije strankama koje još nisu bile ovjerene za učešće na izborima, iako se većina zakonskih zabrana primjenjuje od trenutka raspisivanja izbora, odnosno od 7. maja ove godine.
Nakon ovjere političkih subjekata, CIK je, prema navodima TI BiH, podigao prag tolerancije za preuranjenu kampanju, ublažio kriterije pri tumačenju političkih poruka i dodatno suzio shvatanje zloupotrebe javnih resursa. Zbog toga su brojni evidentirani slučajevi prošli bez sankcija.
Pred izbore otvoreni radovi vrijedni 120 miliona KM
TI BiH je evidentirao više od 1.200 slučajeva koji se mogu smatrati zloupotrebom javnih resursa u svrhu izborne kampanje. Oko 70 odsto odnosi se na intenziviranje javnih radova tokom izbornog perioda.
Brojač javne potrošnje, objavljen na platformi Transparentno.ba, pokazuje da vrijednost radova otvorenih tokom proteklog mjeseca iznosi oko 120 miliona KM.
Istovremeno je ozvaničen početak izgradnje 173 infrastrukturna projekta širom BiH, čija ukupna najavljena vrijednost dostiže 450 miliona KM.
CIK je u ranijim izbornim ciklusima sankcionisao slučajeve u kojima su političke stranke na društvenim mrežama promovisale javne radove. Sada takve objave uglavnom prolaze bez sankcija ukoliko se u njima izričito ne spominju izbori ili kampanja.
TI BiH upozorava da se time političkim strankama omogućava da sebi pripisuju zasluge za projekte finansirane novcem građana.
Više od 45 miliona KM jednokratnih davanja
Druga najčešća zloupotreba odnosi se na podjelu jednokratnih budžetskih davanja građanima pred izbore, što je Izbornim zakonom jasno zabranjeno.
TI BiH je kroz 108 evidentiranih primjera utvrdio da je za ovu namjenu izdvojeno više od 45 miliona KM.
Najveći dio, oko 31 milion KM, odnosi se na jednokratnu pomoć penzionerima u Republici Srpskoj u iznosima od 80 i 120 KM, koja bi trebalo da bude isplaćena pred izbore.
Izbornim zakonom zabranjena je indirektna kupovina podrške birača, uključujući pružanje jednokratne pomoći građanima, osim kada je riječ o redovnim budžetskim subvencijama. U ovom slučaju novac nije bio planiran prvobitnim budžetom, nego je obezbijeđen tek nedavno usvojenim rebalansom.
Iz TI BiH podsjećaju da su slični modeli davanja građanima korišteni i tokom prethodnih izbornih ciklusa.
Jednokratnu pomoć penzionerima isplaćuju i vlasti Brčko distrikta, za šta je izdvojeno 1,4 miliona KM. Načelnica Opštine Novo Sarajevo Benjamina Karić promovisala je isplatu po 70 KM penzionerima, kao i pomoć od 1.000 KM porodicama sa troje ili više djece.
Na stranačkom profilu promovisana je i isplata po 100 KM maturantima u Bratuncu. U sličnom slučaju, u kojem se SNSD pohvalio jednokratnim davanjima pred izbore, CIK nije izrekao sankciju, iako su članovi Komisije različito tumačili ovo pitanje.
TI BiH je evidentirao i 33 slučaja nenovčanih davanja različitim kategorijama stanovništva, koja su takođe obuhvaćena zakonskom zabranom. Najčešće se radilo o besplatnim zdravstvenim pregledima i javnom prevozu.
Zabilježena su i 23 slučaja povećanja plata i različitih socijalnih davanja tokom izbornog perioda.
Kandidati na 70 odsto praćenih javnih događaja
Prema podacima TI BiH, za političku promociju sistematski se koriste i događaji koje organizuju institucije ili koji se finansiraju javnim sredstvima.
Od 33 javna događaja koja su pratili terenski posmatrači TI BiH, kandidati na izborima bili su prisutni na 70 odsto njih. Na gotovo trećini događaja, odnosno u 32 odsto slučajeva, upućivane su političke poruke, što je zabranjeno Izbornim zakonom.
Ipak, zbog užeg tumačenja pojma političke poruke, brojni slučajevi ostali su bez sankcija.
Tako je odbijena prijava protiv SNSD-a zbog skupa Udruženja penzionera na kojem su Željka Cvijanović i Savo Minić upućivali predizborne poruke. CIK je njihove izjave protumačio kao „šale i konstatacije“.
SNSD je, nakon prijave TI BiH, kažnjen zbog govora Milorada Dodika u kojima su iznošene lažne informacije o izbornim tehnologijama. Međutim, većina prijavljenih zloupotreba za sada prolazi bez sankcija.
TI BiH navodi da Dodik koristi prostorije institucija za svoje aktivnosti, helikopter Vlade Republike Srpske za obilaske terena i govori na događajima institucija i otvaranjima javnih radova na kojima promoviše svoju politiku.
On, ipak, ne može biti direktno sankcionisan po osnovu zloupotrebe javnih resursa jer nema javnu funkciju, dok CIK ne kažnjava funkcionere koji mu korištenje tih resursa omogućavaju.
Odbijena je i prijava zbog Dodikovog govora na otvaranju infrastrukturnog projekta na Sokocu. CIK je utvrdio da samo prisustvo predsjednika SNSD-a javnom događaju ne predstavlja prekršaj, posebno zato što radove nije predstavljao kao projekat iza kojeg stoji politička stranka.
Stranački skupovi i bilbordi prolaze bez kazni
TI BiH je evidentirao i 39 primjera preuranjene izborne kampanje. Najviše ih se odnosi na plaćeno oglašavanje prije zvaničnog početka kampanje i održavanje stranačkih skupova.
Ipak, zbog novog tumačenja CIK-a, i brojni takvi slučajevi prošli su bez sankcija.
Odbačene su prijave protiv SDA zbog niza stranačkih skupova održanih u školama na području Travnika, kao i protiv Pokreta sigurna Srpska zbog desetina bilborda sa porukom „Budi u pokretu“. Zaključeno je da pozivanje građana da pristupe političkoj stranci ne predstavlja vid izborne kampanje.
Nisu sankcionisani ni brojni događaji SNSD-a u banjalučkim naseljima koji su, prema ocjeni TI BiH, imali obilježja klasičnih predizbornih skupova.
CIK je zaključio da nije bilo preuranjene kampanje jer u objavama na društvenim mrežama birači nisu direktno pozivani da glasaju niti su predstavljani izborni programski ciljevi.
U brojnim slučajevima prijave TI BiH nisu ni razmatrane na sjednicama CIK-a jer postupci nisu pokrenuti po službenoj dužnosti, što, kako navode, dodatno ukazuje na promjenu dosadašnje prakse.
TI BiH će nastaviti pratiti zloupotrebe javnih resursa i druge oblike kršenja Izbornog zakona. U tome im pomažu i prijave građana putem aplikacije „Reflektor“, koja omogućava jednostavno i anonimno prijavljivanje izbornih nepravilnosti.