Krediti u Republici Srpskoj ponovo su poskupjeli. Najnoviji podaci Agencije za bankarstvo RS pokazuju da su kamatne stope u prvom kvartalu ove godine porasle za građane, privredu i javni sektor, dok se najveći rast bilježi upravo kod zaduživanja države i preduzeća, prenosi Capital.
Iako su stambeni krediti zabilježili tek blago povećanje kamata, ukupni troškovi zaduživanja i dalje rastu.
Veće kamate za građane, privredu i Vladu
Prosječna efektivna kamatna stopa na dugoročne kredite u prvom tromjesečju ove godine iznosila je 7,35 odsto, dok je godinu ranije bila 6,82 odsto.
Najveći rast zabilježen je kod kredita:
- Vladi i javnim institucijama – sa 6,23 na 7,14 odsto,
- privredi – sa 6,30 na 7,21 odsto,
- stanovništvu – sa 7,36 na 7,52 odsto.
Istovremeno, kamate na stambene kredite povećane su neznatno, sa 4,60 na 4,63 odsto, dok su nenamjenski krediti poskupjeli sa 5,23 na 5,51 odsto.
Euribor i dalje utiče na cijenu kredita
Bankari objašnjavaju da je rast kamata posljedica kretanja na evropskom finansijskom tržištu.
Nakon što je Evropska centralna banka od sredine 2022. godine počela povećavati referentne kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju, Euribor je naglo porastao, što se direktno odrazilo i na kredite u Republici Srpskoj.
Iako je kasnije uslijedilo djelimično ublažavanje monetarne politike, početkom ove godine ponovo je zabilježen blagi rast Euribora zbog novih inflatornih pritisaka.
Građani osjetili rast rata
Najviše su pogođeni građani koji su ranijih godina uzimali kredite s promjenjivom kamatnom stopom.
Jedan od njih, Banjalučanin Nikola D., kaže da mu je rata stambenog kredita, podignutog 2018. godine, od 2023. porasla za oko 120 KM mjesečno.
Kako bi izbjegao daljnja poskupljenja, odlučio je preći na fiksnu kamatnu stopu, iako priznaje da mu je to dodatno opteretilo kućni budžet.
Dug građana i dalje raste
Uprkos skupljem zaduživanju, građani Republike Srpske nastavljaju uzimati kredite.
Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, ukupna zaduženost stanovništva kod banaka na kraju prvog kvartala ove godine premašila je 4,8 milijardi KM, što predstavlja rast od tri odsto u odnosu na isti period prošle godine.