Sud u Hagu u septembru će razmatrati prigovore Njemačke na nadležnost u predmetu koji je pokrenula Nikaragva, optužujući Berlin da je podrškom Izraelu prekršio međunarodno pravo i obaveze iz Konvencije o genocidu.
Međunarodni sud pravde (ICJ) u Hagu od 7. do 10. septembra održaće javne rasprave o preliminarnim prigovorima Njemačke u postupku koji je protiv Berlina pokrenula Nikaragva zbog navodnog kršenja međunarodnih obaveza u vezi s okupiranim palestinskim teritorijama i ratom u Pojasu Gaze.
Riječ je o predmetu koji je izazvao veliku međunarodnu pažnju, jer Nikaragva tvrdi da Njemačka političkom, finansijskom i vojnom podrškom Izraelu doprinosi kršenju međunarodnog humanitarnog prava.
Nikaragva optužuje Njemačku za saučesništvo
Nikaragva je tužbu podnijela 1. marta 2024. godine, pozivajući se na Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju genocida, Ženevske konvencije iz 1949. godine i druge norme međunarodnog prava.
U tužbi se navodi da je od početka rata u Gazi u oktobru 2023. postojao ozbiljan rizik od genocida nad palestinskim stanovništvom, posebno u Pojasu Gaze.
Prema tvrdnjama Nikaragve, Njemačka je nastavkom isporuke oružja, političkom podrškom Izraelu i obustavom finansiranja Agencije Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) prekršila svoje međunarodne obaveze.
Njemačka osporava nadležnost Suda
Berlin je u oktobru 2025. godine podnio preliminarne prigovore, tvrdeći da Međunarodni sud pravde nema nadležnost za vođenje ovog postupka.
Njemačka također smatra da dio zahtjeva koje je podnijela Nikaragva nije pravno dopušten, zbog čega je razmatranje merituma slučaja privremeno obustavljeno do donošenja odluke o nadležnosti.
Upravo će o tim preliminarnim pitanjima Sud raspravljati tokom septembarskih saslušanja.
Četiri dana javnih saslušanja u Hagu
Prema rasporedu Međunarodnog suda pravde:
- 7. septembra Njemačka će iznijeti prvi dio svojih usmenih argumenata,
- 8. septembra odgovoriće Nikaragva,
- 9. septembra uslijediće druga runda izlaganja Njemačke,
- 10. septembra završne argumente iznijeće Nikaragva.
Tek nakon odluke o preliminarnim prigovorima biće poznato hoće li Sud nastaviti razmatranje same suštine optužbi.
Važan slučaj za međunarodno pravo
Ovaj postupak mogao bi imati značajan uticaj na tumačenje obaveza država potpisnica Konvencije o genocidu, posebno kada je riječ o vojnoj i političkoj podršci državama koje učestvuju u oružanim sukobima.
Ishod rasprave neće odmah odlučivati o odgovornosti Njemačke, već prije svega o tome da li Međunarodni sud pravde ima pravni osnov da vodi postupak i razmatra optužbe koje je protiv Berlina podnijela Nikaragva.