Novo šetalište uz Vrbas privuklo je veliki broj Banjalučana. Građani njime šetaju, voze bicikle i prilaze dijelovima obale koji su im ranije bili teško dostupni ili potpuno nedostupni. Zbog toga mnogima nije jasno zašto se Centar za životnu sredinu protivi ovom projektu i zbog čega je podnio krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Banjaluke i odgovornih u Gradskoj upravi.
Pitanje koje postavlja dio javnosti prilično je jednostavno: ukoliko je građanima omogućen pristup rijeci i napravljen prostor za šetnju i rekreaciju, u čemu je problem?
Tim povodom novinar BUKA magazina obratio se Centru za životnu sredinu, navodeći da mnogi šetalište smatraju korisnim i dobro uređenim prostorom koji građanima omogućava da uživaju uz Vrbas, od Gradskog mosta prema Vrućici. Takođe, pojedini dijelovi obale ranije bili praktično nedostupni zbog stambenih i drugih objekata izgrađenih neposredno uz rijeku, dok je izgradnjom šetališta taj prostor postao otvoren za širu javnost.
Iz Centra za životnu sredinu odgovaraju da njihovo protivljenje nije zasnovano na tome da li je šetalište lijepo, korisno ili popularno među građanima. Kako navode, suština problema je u sumnjama u legalnost projekta, zauzimanju riječnog korita i javnog prirodnog dobra, kao i uklanjanju drveća i druge vegetacije uz Vrbas.
Problem nije u izgledu, već u legalnosti projekta
„Mi nismo ulazili u ljepotu, izgled, utrošena sredstva, materijal i slično, već u legalnost projekta“, poručili su iz Centra.
Prema njihovom obrazloženju, činjenica da se šetalište građanima dopada ne znači nužno da je način na koji je izgrađeno u skladu sa zakonom, planskim dokumentima i pravilima zaštite rijeke.
Sporni dijelovi šetališta nalaze se u koritu rijeke
Posebno upozoravaju na dijelove šetališta koji su, prema njihovim tvrdnjama, izgrađeni unutar riječnog korita. Smatraju da Vrbas nije samo prostor za rekreaciju, nego prirodni ekosistem čije obale imaju važnu ulogu u očuvanju biljnih i životinjskih vrsta, stabilnosti tla i prirodnog toka rijeke.
Betoniranje mijenja prirodnu obalu Vrbasa
Betoniranje i nasipanje obale, kažu, ne treba posmatrati samo kao pitanje izgleda. Takve intervencije mogu trajno promijeniti prirodnu obalu i način na koji rijeka funkcioniše.
Javno prirodno dobro ne smije se uzurpirati
Iz Centra podsjećaju i da su uz obalu ranije postojali objekti koji su građanima otežavali pristup rijeci, ali smatraju da se problem jedne moguće uzurpacije javnog prostora ne može rješavati drugom intervencijom čija legalnost nije potpuno razjašnjena.
Građanima treba pristup rijeci, ali uz zaštitu Vrbasa
Njihov stav je da pristup Vrbasu treba omogućiti svim građanima, ali uz poštovanje propisa i što manje zadiranja u riječno korito i postojeću vegetaciju.
Uklanjanje drveća i vegetacije ima dugoročne posljedice
Centar za životnu sredinu kritikovao je i način na koji je Gradska uprava realizovala projekat, ocjenjujući da je riječ o populističkom potezu kojim se atraktivnost i vidljivost projekta stavljaju ispred procedura i zaštite prirodnog dobra.
„Razlog naše kampanje je prost: legalnost projekta, uzurpacija javnog prirodnog dobra i uništavanje dendrofonda uz rijeku“, naveli su iz Centra.
Krivična prijava treba da razjasni odgovornost nadležnih
Zbog toga su protiv gradonačelnika Banjaluke i odgovornih osoba u Gradskoj upravi podnijeli krivičnu prijavu, očekujući da nadležne institucije utvrde da li su tokom izgradnje prekršeni zakoni i drugi propisi.
Popularnost projekta ne može zamijeniti zakonske procedure
Rasprava o šetalištu tako se ne svodi samo na pitanje da li je ono lijepo i korisno. Za veliki broj građana ono predstavlja novu i vrijednu javnu površinu, dok aktivisti upozoravaju da popularnost projekta ne može biti zamjena za zakonitost, transparentnost i zaštitu rijeke.
Odgovor na pitanje ko je u pravu trebalo bi da daju nadležne institucije. Do tada ostaje otvorena šira dilema: kako građanima omogućiti da budu bliže Vrbasu, a da se istovremeno sačuvaju rijeka, njene obale i javni interes.