Sve veći broj ljudi koji angažiraju surogat majke u inozemstvu izlaže djecu opasnosti da ostanu bez državljanstva i zakonski priznatih roditelja, upozorili su stručnjaci, pozivajući na hitno usklađivanje međunarodnih pravila.
Upozorenje je uslijedilo nakon što je obustavljen 15-godišnji rad Haške konferencije za međunarodno privatno pravo (HCCH) na stvaranju globalnog pravnog okvira za utvrđivanje i priznavanje roditeljstva u slučajevima prekograničnog surogatstva.
Projekt je zaustavljen zbog dubokih podjela među državama članicama u vezi s pravnim i etičkim aspektima ove prakse, piše The Guardian.
Zakoni o surogatstvu znatno se razlikuju među državama. Italija ga u potpunosti zabranjuje, dok pojedine američke savezne države dopuštaju komercijalno surogatstvo.
Zbog neusaglašenih propisa dijete može imati različite zakonske roditelje u različitim državama, što stručnjaci nazivaju neujednačenim roditeljstvom. U nekim slučajevima ni država rođenja ni država u kojoj žive budući roditelji ne priznaju roditeljstvo ili pravo djeteta na državljanstvo.
Djeca tada mogu mjesecima ili godinama ostati bez pasoša, mogućnosti putovanja i pristupa drugim pravima koja zavise od službeno utvrđenog identiteta i državljanstva.
Profesor Michael Hellner, koji je predsjedavao radnom grupom HCCH-a, kazao je da su razlike u stavovima država o etičnosti surogatstva bile toliko velike da je donošenje zajedničkog okvira postalo nemoguće.
Prema njegovim riječima, pojedine države snažno su se protivile svakom rješenju koje bi se moglo protumačiti kao legitimiziranje surogatstva, smatrajući ga povredom ljudskih prava i ljudskog dostojanstva.
Haška konferencija upozorava da prekogranični aranžmani mogu dovesti do toga da dijete ostane bez zakonski priznatih roditelja, što može utjecati na njegovo državljanstvo, imigracijski status, roditeljsku brigu i pravo na izdržavanje.
Predsjednica organizacije Child Identity Protection Maud de Boer-Buquicchio ocijenila je da je obustava projekta HCCH-a propuštena prilika za uspostavljanje jasnih međunarodnih standarda o priznavanju roditeljstva, koje može biti neophodno za stjecanje državljanstva.
Stručnjak UNICEF-a za zaštitu djece Bhaskar Mishra upozorio je da dijete može postati apatrid ukoliko mu pasoš ne izda ni država u kojoj je rođeno ni država u koju bi trebalo biti odvedeno.
UNICEF je ranije upozorio da su djeca rođena putem međunarodnog surogatstva posebno izložena opasnosti od apatridije kada država rođenja ne priznaje dijete kao svog državljanina, a država budućih roditelja zabranjuje ili ne priznaje surogatstvo.
Danska je prošle godine izmijenila zakone kako bi omogućila priznavanje roditeljstva u aranžmanima surogatstva provedenim u inozemstvu, nakon što je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da nepriznavanje takvih veza može predstavljati povredu prava djece.
Istovremeno rastu zahtjevi za potpunu zabranu surogatstva. Specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija za nasilje nad ženama i djevojčicama Reem Alsalem opisala je tu praksu kao sistem nasilja, eksploatacije i zlostavljanja žena.
Ona tvrdi da su siromašne žene i djevojke, posebno one pogođene krizama i sukobima, izloženije eksploataciji, dok budući roditelji uglavnom dolaze iz bogatijih zapadnih država.