Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da se alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji ubrzano uvode u bolnice, dok veliki broj država još nema strategiju ni etičke smjernice za njihovu primjenu.
Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže ljekarima u postavljanju dijagnoza, organizaciji liječenja i komunikaciji sa pacijentima. Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da se ova tehnologija razvija mnogo brže od propisa koji bi trebalo da osiguraju njenu bezbjednu i odgovornu primjenu.
Prema podacima SZO, samo osam odsto zemalja evropskog regiona ima strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema ni etičke smjernice koje bi uređivale njenu upotrebu.
SZO: Jaz između tehnologije i propisa postaje sve veći
Regionalni direktor SZO za Evropu Hans Henri P. Kluge upozorio je da se evropske zemlje moraju hitno prilagoditi ubrzanom razvoju vještačke inteligencije u zdravstvenom sektoru.
Kako je rekao na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu, najveći problem predstavlja činjenica da se sistemi zasnovani na vještačkoj inteligenciji već široko koriste, dok odgovarajući zakonski i etički okviri u mnogim državama ne postoje.
“Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, upozorio je Kluge.
Dodao je da bi posljedice mogle biti ozbiljne ukoliko se taj problem ne riješi na vrijeme.
“Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je.
Vještačka inteligencija već je u bolnicama širom Evrope
Podaci SZO pokazuju da dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona već koristi vještačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država primjenjuje čet-botove za komunikaciju sa pacijentima.
Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad primjenom ove tehnologije u zdravstvu.
Istovremeno, gotovo 40 odsto država nema usvojene etičke smjernice koje bi zaštitile pacijente od mogućih zloupotreba ili grešaka sistema.
Nedostaje i edukacija zdravstvenih radnika
Problem nije ograničen samo na regulativu. SZO upozorava da mnoge zemlje zaostaju i kada je riječ o obrazovanju zdravstvenih radnika za korištenje vještačke inteligencije.
Samo svaka peta država uključuje ovu oblast u obrazovanje budućih ljekara i medicinskog osoblja, dok tek četvrtina organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.
Kluge je ocijenio da ovakvo stanje može narušiti povjerenje građana u zdravstveni sistem i povećati rizik od pogrešnih odluka u liječenju.
Kako bi pomogla državama da uspostave zajedničke standarde, Svjetska zdravstvena organizacija planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao vodič za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.