Američki predsjednik Donald Tramp deklasifikovao je danas obavještajne podatke za koje tvrdi da pokazuju kinesko miješanje u američke izbore, uprkos procjeni američkih obavještajnih službi koja nije pronašla dokaze da je Peking bio umiješan u izbore 2020. godine, na kojima je Tramp izgubio.
U obraćanju koje je trajalo oko 25 minuta, Tramp je istakao da želi da bezbjednost izbora postane jedno od ključnih političkih pitanja uoči međuizbora u novembru, kada republikanci brane većinu u Kongresu i suočavaju se s mogućnošću da izgube kontrolu nad jednim ili oba doma.
Istovremeno je pojačao pritisak na republikance u Kongresu da usvoje zakon kojim bi se uveli novi zahtjevi za identifikaciju birača i dokazivanje američkog državljanstva, uprkos dugogodišnjim nalazima da su izborne prevare u SAD izuzetno rijetke.
Kina pribavila 220 miliona biračkih dosijea?
Tramp tvrdi da deklasifikovani dokumenti pokazuju kako je Kina nezakonito pribavila čak 220 miliona dosijea američkih birača, uključujući imena, adrese i druge podatke korištene za registraciju birača.
Prema njegovim riječima, pojedini članovi američke obavještajne zajednice svjesno su prikrivali informacije o razmjerama kineskih aktivnosti.
Međutim, njegove tvrdnje u suprotnosti su sa neklasifikovanom procjenom američke obavještajne zajednice iz 2021. godine, prema kojoj nije pronađen nijedan dokaz da je bilo koja strana država pokušala ili uspjela da promijeni bilo koji tehnički aspekt predsjedničkih izbora 2020. godine, uključujući registraciju birača, glasačke listiće, brojanje glasova ili konačne rezultate.
Zanimljivo je da je tu procjenu vodio Džon Retklif, tadašnji direktor Nacionalne obavještajne službe u Trampovoj administraciji, koji danas obavlja funkciju direktora CIA.
Zabrinutost u Bijeloj kući
Prema navodima Reutersa, pojedini zvaničnici Bijele kuće izrazili su zabrinutost da bi objavljivanje ovih podataka o Kini moglo biti pogrešno protumačeno ili dovesti javnost u zabludu.
Trampov oštar nastup prema Pekingu dolazi u trenutku kada su se odnosi dvije zemlje donekle stabilizovali nakon prošlogodišnjeg trgovinskog rata, a američki predsjednik najavljuje mogućnost sastanka sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom u septembru radi unapređenja trgovinskih odnosa.
Prije Trampovog obraćanja, portparol kineske ambasade Liu Čang poručio je da se „Kina nikada nije miješala niti će se ikada miješati u predsjedničke izbore u Sjedinjenim Američkim Državama“.
Godine osporavanja izbornih rezultata
Tramp već godinama osporava rezultate predsjedničkih izbora iz 2020. godine, tvrdeći bez dokaza da je njegov poraz od Džoa Bajdena bio rezultat izborne krađe.
Više puta je iznosio tvrdnje da je glasanje poštom podložno masovnim prevarama, da su glasačke mašine nesigurne i da stranci učestvuju u glasanju.
Ipak, brojni sudovi, kao i ponovna brojanja glasova, nisu pronašli dokaze o široko rasprostranjenim izbornim prevarama.
Tramp je najavio i deklasifikaciju dokumenata koji, kako tvrdi, otkrivaju „šokantne ranjivosti američke izborne infrastrukture“.
Međutim, dio objavljenih dokumenata, prema navodima Reutersa, ukazuje upravo na suprotno ili se uopšte ne odnosi na američke izbore. Jedan dokument CIA, sastavljen prošlog mjeseca, bavi se izborima u Venecueli, a ne u SAD.
U drugom dokumentu navodi se da bi bilo izuzetno teško manipulisati sistemima za brojanje glasova u dovoljnoj mjeri da se promijeni izborni rezultat.
Treći dokument, koji je takođe izradila CIA, opisuje kineske obavještajne aktivnosti usmjerene prema Bajdenovoj kampanji, ali istovremeno zaključuje da Peking u tom trenutku nije imao namjeru da se tajno miješa kako bi uticao na ishod izbora, uz napomenu da bi takva odluka eventualno mogla biti donesena kasnije.
Demokrate odbacuju Trampove tvrdnje
Potpredsjednik Odbora za obavještajne poslove Senata, demokratski senator Mark Vorner, ocijenio je da su Trampove tvrdnje potpuno neutemeljene.
„Naše obavještajne agencije jednoglasno su zaključile da Kina nije pokušala da promijeni nijedan glas na izborima 2020. godine“, poručio je Vorner.
Demokratski članovi Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma prethodno su uputili pismo vršiocu dužnosti direktora Nacionalne obavještajne službe Bilu Pulteu, kao i čelnicima FBI, CIA i NSA, upozorivši ih da ne dozvole da se obavještajni podaci koriste za potkrepljivanje, kako su naveli, lažnih tvrdnji o bezbjednosti izbora.
Dvije od tri najveće američke televizijske mreže, kao i CNN, odlučile su da ne prenose Trampovo obraćanje u udarnom terminu, odstupajući od prakse koja se primjenjuje kada predsjednik govori o pitanjima od posebnog nacionalnog značaja.
Nastavak pritiska na izborne zakone
Od povratka u Bijelu kuću u januaru 2025. godine, Tramp nastoji da proširi ovlašćenja savezne vlasti u oblasti sprovođenja izbora, iako su prema američkom Ustavu za njih prvenstveno nadležne savezne države.
Posljednjih mjeseci insistira i na usvajanju zakona kojim bi za glasanje bila obavezna identifikacija sa fotografijom, dokaz o američkom državljanstvu prilikom registracije birača, kao i razmjena biračkih podataka između saveznih država i federalnih institucija.
Demokrate i organizacije koje se bave zaštitom biračkih prava upozoravaju da su izborne prevare izuzetno rijetke te da bi ovakve mjere mogle otežati glasanje velikom broju legitimnih birača.
Pojedini republikanski zvaničnici, međutim, smatraju da bi Tramp trebalo da se više posveti temama koje građani smatraju prioritetnim.