Zakon je usvojen u julu prošle godine, ali građani još čekaju uspostavljanje jedinstvene baze koja bi omogućila pravedniju raspodjelu socijalne pomoći i efikasniji sistem socijalne zaštite.
ako je Zakon o socijalnoj karti Republike Srpske usvojen prije godinu dana, projekat još nije zaživio, a nadležne institucije ne preciziraju kada bi mogao biti završen. Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite navode da je riječ o složenom projektu koji se realizuje u više faza.
Ni godinu dana nakon usvajanja Zakona o socijalnoj karti Republike Srpske, jedan od najvažnijih projekata u oblasti socijalne zaštite još nije zaživio. Iako je zakon stupio na snagu 1. januara 2026. godine, jedinstvena baza podataka koja bi trebalo da omogući efikasnije pružanje socijalne pomoći još nije uspostavljena, niti nadležni iznose rokove za njen završetak.
Maja Dragojević Stojić, zamjenik predsjednika Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku Narodne skupštine Republike Srpske, ističe da se o socijalnoj karti govori godinama, ali da je tek u posljednjih godinu dana napravljen konkretan zakonski okvir.
Prema njenim riječima, veliki broj građana Republike Srpske živi u siromaštvu ili sa minimalnim primanjima koja nisu dovoljna za osnovne životne potrebe, zbog čega je uspostavljanje socijalne karte od izuzetnog značaja.
Ona naglašava da su među onima kojima je ovakav sistem najpotrebniji penzioneri, borci i druge socijalno ugrožene kategorije stanovništva, te poručuje da je neophodno što prije završiti realizaciju projekta.
S druge strane, član Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku Vlado Đajić smatra da postoje brojni problemi u funkcionisanju sistema koji usporavaju realizaciju važnih projekata.
On ističe da je potrebno hitno jačati institucije i zapošljavati stručne kadrove, navodeći da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, kao ključna institucija za oblast zdravstva i socijalne zaštite, nema dovoljno stručnog medicinskog kadra.
Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske poručuju da je riječ o kompleksnom projektu koji se realizuje u tri faze i u kojem učestvuje više institucija.
Navode da usvajanje Zakona o socijalnoj karti predstavlja samo jednu od aktivnosti, dok slijedi razvoj tehničke infrastrukture i donošenje pravilnika kojim će biti definisani tehnički uslovi za uspostavljanje i vođenje socijalne karte.
Kako objašnjavaju, socijalna karta nije dokument koji će građani posjedovati, već centralizovana elektronska baza podataka koja će omogućiti institucijama da preciznije utvrđuju socijalno-ekonomski status građana i efikasnije raspoređuju sredstva socijalne zaštite.
Sistem bi trebalo da objedini podatke o korisnicima socijalnih prava, omogući analizu efekata socijalnih mjera, identifikuje nove korisnike pomoći i unaprijedi rad nadležnih institucija.
Posebna pažnja biće usmjerena na socijalno ugrožene i ranjive kategorije stanovništva, među kojima su djeca i mladi, osobe starije od 65 godina, lica sa invaliditetom, osobe sa poteškoćama u mentalnom zdravlju, samohrani roditelji, nezaposleni i druge kategorije kojima je potrebna podrška sistema socijalne zaštite, pišu Nezavisne