Zbog nedostatka kadra pojedine ambulante porodične medicine u Banjaluci privremeno smanjuju broj radnih dana.
Iz Doma zdravlja Banjaluka saopšteno je da će u pojedinim ambulantama porodične medicine do 1. septembra biti uvedena privremena reorganizacija rada. Kao razlozi navedeni su korištenje godišnjih odmora, odlazak pojedinih doktora u penziju i upućivanje ljekara na specijalizacije.
Načelnica Službe porodične medicine Anastasija Stokanović istakla je da trenutno nije moguće održati isti obim rada kao ranije.
„U ovom periodu nije moguće održati isti obim rada kao ranije, zbog čega je neophodna privremena reorganizacija“, navela je Stokanovićeva.
Mreža porodične medicine Doma zdravlja Banjaluka obuhvata 33 ambulante na području grada, prigradskih i seoskih naselja. Privremeno smanjenje broja radnih dana odnosi se na 12 seoskih, šest prigradskih i dvije gradske ambulante.
Stokanovićeva je upozorila da doktori porodične medicine rade pod velikim pritiskom, često preuzimajući obaveze za dva ili više timova istovremeno.
Iz Doma zdravlja Banjaluka ranije su naveli da im, po različitim osnovama, nedostaje 49 ljekara, dok su tokom ove godine uspjeli zaposliti svega sedam novih doktora.
„Na raspisane konkurse za prijem doktora medicine često se ne prijavi nijedan kandidat, što jasno ukazuje na nedostatak interesovanja mladih ljekara za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti“, istakli su tada iz ove ustanove.
Liste čekanja i ljekari penzioneri
Problem nije samo u Banjaluci. Zdravstvene ustanove širom Republike Srpske suočavaju se sa manjkom ljekara, medicinskih sestara i tehničara, a najveći pritisak trpe porodična medicina i pojedine specijalističke službe.
U Domu zdravlja Čajniče, prema riječima v.d. direktora Željane Kojević, timovi porodične medicine trenutno funkcionišu sa svega tri ljekara, od kojih je jedan penzioner angažovan po ugovoru. Za sredinu sa više od 4.000 osiguranika, svaki odlazak ljekara na godišnji odmor ili bolovanje predstavlja ozbiljan organizacioni problem.
Nedostatak kadra odražava se i na bolnički sektor. Direktor Bolnice „Srbija“ u Istočnom Sarajevu Nebojša Šešlija rekao je da su zbog manjka stručnog kadra formirane liste čekanja za pojedine specijalističke preglede. Najduže se čeka u supspecijalističkim oblastima poput endokrinologije, kardiologije i interne medicine, a na neke preglede koji nisu hitni pacijenti čekaju i do šest mjeseci.
Šešlija je za Nezavisne novine naveo da je Bolnicu „Srbija“ prošle godine napustilo šest ljekara, dok su u posljednjih pet godina iz ove ustanove otišla ukupno 33 doktora. Nedostatak pokušavaju nadomjestiti angažovanjem ljekara iz drugih ustanova i honorarnim radom, ali to ne može u potpunosti zamijeniti potreban broj zaposlenih.
Predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske Goran Motika upozorava da problemi počinju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
„Sve kreće od porodične medicine. Vidimo da su timovi porodične medicine preopterećeni brojem pacijenata i da se problemi iz primarne zdravstvene zaštite prenose na sekundarni i tercijarni nivo“, rekao je Motika.
31 otkaz u jednom danu
Slična situacija je i u Federaciji BiH. U Kantonalnoj bolnici Livno i pripadajućem Domu zdravlja u ponedjeljak je 31 ljekar predao otkaz, nezadovoljan, kako navode, izuzetno niskim platama, najnižim koeficijentima i satnicama u Federaciji BiH.
Ljekari će tokom otkaznog roka, koji traje do ponedjeljka, 13. jula, nastaviti da rade. Ukoliko dogovor sa nadležnima ne bude postignut, potpuni prekid rada najavljen je za utorak, 14. juli.
Među ljekarima koji su podnijeli otkaze nalazi se i veliki broj specijalista.
Predsjednica Sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH Marina Berberović ranije je upozorila da Federaciji nedostaju hiljade ljekara, posebno specijalista iz oblasti anesteziologije, urgentne medicine, kardiologije i pedijatrije.
Ona je istakla da je jedan od najvećih problema odlazak mladih specijalista u inostranstvo, nakon što država uloži značajna sredstva u njihovo obrazovanje.
„Izgubite ljekara kojeg ne možete zamijeniti narednih šest ili sedam godina“, upozorila je Berberovićeva.
Zdravstveni sistem u oba entiteta suočava se sa istim problemom – kako zadržati postojeće ljekare i privući nove. Dok ustanove pokušavaju da popune praznine preraspodjelom zaposlenih i dodatnim angažmanima, pacijenti već osjećaju posljedice kroz veće opterećenje ambulanti i duža čekanja na preglede