Evropa Vučiću ne vjeruje: U jednom danu, dve rampe

Nakon što je Evropski parlament usvojio Rezoluciju o Srbiji, postalo je jasno da sve što je predsednik Aleksandar Vučić radio prethodnih meseci, kako bi oporavio svoj status u Evropskoj uniji i pokazao da je članstvo u EU strateško opredeljenje Srbije, nije urodilo plodom. Čini se da ni napori Evropske komisije da u preporuci predstave Srbiju kao zemlju kandidata koja je ostvarila “dovoljan napredak” za otvaranje Klastera 3, neće ubediti države članice da progledaju kroz prste Vučiću. Čak njih osam protivi se tome.

Evropski parlament usvojio je danas Rezoluciju o Srbiji sa 468 glasova za, 116 protiv i 79 uzdržanih. Poslanici Evropskog parlamenta upozorili su da napredak Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji podrazumeva ne samo usvajanje reformi, već i njihovo temeljno i potpuno sprovođenje.

Ni poslednji non-pejper Evropske komisije, po svemu sudeći, teško da će biti dovoljan da nepoverljive članice ubedi da je Srbija u znatnoj meri unapredila vladavinu prava i da je spremna za otvaranje Klastera tri. Kako je objavila Savremena politika, ambasadori država članica Evropske unije, okupljeni u Komitetu stalnih predstavnika (COREPER), nisu dali zeleno svetlo za otvaranje Klastera 3 Srbiji na današnjem sastanku održanom u Briselu.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Navodno, osam država članica EU je protiv toga se Beogradu odobri novi korak u evropskim integracijama i to su Holandija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Švedska, kao i tri baltičke zemlje – Estonija, Litvanija i Letonija, javlja Savremena politika.

Inače, novi izveštaj EK drastično je blaži od onog iz maja, kada su istaknuti ozbiljni nedostatci i nazadovanje u oblasti vladavine prava, a kritikovane su i izmene pravosudnih zakona, dok je za REM konstatovano da je u – institucionalnoj blokadi.

Najpre je Srbiji “skrenuta pažnja” da će ostati bez novca iz Plana rasta, a nakon usvajanja spornih pravosudnih zakona, poznatih kao Mrdićevi zakoni. Marta Kos tada je rekla da, iako nema formalne odluke o zamrzavanju finansijskih sredstava Srbiji, novac neće stizati zbog nazadovanja u oblasti pravosuđa.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Predsednik Aleksandar Vučić potom je, po ubrzanom postupku, sa ostalim istaknutim naprednjacima, pokušao da umiri čelnike EU, ispunjavanjem zahteva, bar delimično.

S obzirom na to da je “pretnja” o zaustavljanju sredstava stigla najpre zbog usvajanja Mrdićevih zakona, za koje je Kos navela da ograničavaju nezavisnost pravosuđa, prošli su kroz više izmena i prepravki. Pod pritiskom EU sporni pravosudni zakoni završili su i pred stručnim telom Saveta Evrope – Venecijanskom komisijom. Komisija je izdala devet preporuka, od kojih je usvojeno sedam, dok dve nisu u potpunosti, saopštila je Venecijanska komisija 16. juna.

Pred poslanicima se nova, izmenjena verzija, našla 17. juna, a usvojena je 25. glasovima poslanika vlasti.

Tako je, kada je reč o pravosuđu, iz EK ocenjeno da je Srbija otklonila nazadovanje izazvano usvajanjem izmena pravosudnih zakona, te da su preduzete dodatne mere kojima je vlast u Srbiji ispunila hitne preporuke Venecijanske komisije.

Evropska komisija je preporučila državama članicama EU da odobre otvaranje Klastera tri Srbiji, navodeći da je postignut dovoljan napredak za naredni korak na putu ka EU. Kako je preneo RSE, Evropske komisije zaključuje da je Srbija nedavno sprovela važne elemente obaveza preuzetih krajem 2024. godine u vezi sa reformom pravosuđa, Regulatornim telom za elektronske medije (REM) i izbornim zakonodavstvom.

Ipak, čini se da sumnjičave države članice nisu poverovale u to ubrzano rešavanje problema u režiji srpske vlasti.

Čak je i predsednik Aleksandar Vučić rekao da veruje da Srbija neće postati punopravna članica uskoro.

“Moja procena je nešto drugačija od ostalih. Verujem da postoje neke stvari koje su važnije od snova o završetku naših evropskih puteva i procesa pristupanja EU, jer znam da u narednih jednu, dve, tri, četiri ili pet godina nećemo biti punopravna članica”, rekao je Vučić novinarima na Konferenciji predsednika parlamenata zemalja kandidata za članstvo u EU.

Srbija treba da dobije jednoglasnu podršku svih država članica Evropske unije da bi otvorila Klaster 3.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije