U 2025. godini su propusti u sprovođenju zakona doveli su do toga da je zagađenje sumpor-dioksidom (SO2) iz termoelektrana na ugalj Zapadnog Balkana premašilo zakonske granice za čak 6,6 puta, prema osmom izdanju izvještaja Bankwatcha “Uskladiti ili Zatvoriti“, koji je danas objavljen u saradnji sa Aarhus Centrom u BiH i Centrom za životnu sredinu.
Osam godina je prošlo od kada su novi standardi zaštite zraka stupili na snagu na Zapadnom Balkanu, u skladu s Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice. Međutim, u 2025. godini emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugalj obuhvaćenih Nacionalnim planovima za smanjenje emisija (NERP) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije su i dalje bile ukupno 6,6 puta veće od dozvoljenog. Zagađenje prašinom je dostigao najviši nivo od stupanja na snagu novih standarda 2018. godine.
Termoelektrane na ugalj obuhvaćene NERP-om u BiH bile su najveći emiteri SO2 u regiji, sa 196.940 tona ili 12,7 puta više od dozvoljenog.
Najveći zagađivač SO2 u regiji je ponovo bila termoelektrana Ugljevik
Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH rekao je da je BiH prije 20 godina potpisala ugovor o uspostavi Energetske zajednice.
“Nažalost BiH vlasti i Elektroprivreda BiH su nastavile nekažnjeno kršiti obaveze iz ovog ugovora. Nisu ugradili postrojenja za smanjenje emisija zagađujućih materija i nelegalno su produžili rad blokova 3 i 4 u termoelektrani Tuzla i bloka 5 u termoelektrani Kakanj. Činjenica je da bi ulaganje u mjere za smanjenje zagađenja dovelo do povećanja cijene električne energije, što našim populističkim vlastodršcima ne odgovara, pa su očigledno zaključili da im se više isplati nastaviti trovati svoje građane“, istakao je Žiško.
Najveći zagađivač SO2 u regiji je ponovo bila termoelektrana Ugljevik, uprkos instaliranom sistemu za odsumporavanje. Njezine emisije u 2025. godini od 115.079 tona bile su najviše od kada su pravila o kontroli zagađenja stupila na snagu 2018. godine. Dok je TE Gacko ponovo bila najveći relativni zagađivač prašinom. Uprkos malom smanjenju u odnosu na 2024. godinu, emitovala je 15,1 puta više od dozvoljene količine.
Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu, BiH kaže da zvuči zaista nevjerovatno da u 2026. godini trpimo rekorde u zagađenju i neshvatljiv amaterizam nadležnih koji nas drže na dnu Evrope.
“Podatak da BiH termoelektrane emituju skoro 13 puta više sumpor-dioksida od dozvoljenog, dok pojedini blokovi rade potpuno ilegalno, predstavlja potpuni slom pravne države i zdravog razuma. Postavlja se pitanje da li donosioci odluka svjesno sabotiraju i zdravlje građana i ekonomsku budućnost zemlje, naročito sada kada nas evropske takse (CBAM) tjeraju u ogromne gubitke. Dok proizvodnja struje iz uglja stihijski pada, rješenje je hitno zaustavljanje subvencija za fosilna goriva i preusmjeravanje tog novca u Fond za pravednu tranziciju i masovnu podršku građanima da sami proizvode energiju iz sunca i vjetra. Ili ćemo krenuti u plansku tranziciju, ili svjesno biramo i ekološki i ekonomski slom”, ističe Ostić.
U nekim zemljama Zapadnog Balkana sada imamo najgore od oba svijeta
Pored kršenja NERP-a, krajem 2023. godine istekao je rok za zatvaranje najstarijih blokova u termoelektranama u okviru derogacije „izuzeća“. Sve tri zemlje Zapadnog Balkana s termoelektranama na ugalj koje podliježu ovom pravilu – Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija – i dalje krše ovu obavezu. Tuzla 4 i Kakanj 5 i dalje rade, više od dvije godine nakon konačnog roka za zatvaranje.
Davor Pehchevski, Koordinator za energetiku na Balkanu u Bankwatchu kaže da u nekim zemljama Zapadnog Balkana sada imamo najgore od oba svijeta: pad proizvodnje električne energije iz uglja bez jasnog plana za ublažavanje socio-ekonomskih posljedica, u kombinaciji s visokim – a u nekim slučajevima čak i pogoršavajućim – nivoom zagađenja.
“Umjesto da provode mjere zaštite od zagađenja, vlade zatvaraju oči. Ovo ide daleko šire od ljudskog zdravlja i okoliša, pravo u srž temeljnih principa kao što je jednakost pred zakonom”, ističe Pehchevski.
Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo je nekoliko postupke zbog kršenja propisa, uključujući protiv Bosne i Hercegovine, potvrđujući nezakonit rad termoelektrana na ugalj. Međutim, nijedna vlada nije kaznila elektroprivrede, niti imaju jasne, ažurirane i realistične planove za usklađenost i/ili zatvaranje.
U međuvremenu, Mehanizma EU za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM) započeo je u januaru 2026. godine, povećavajući troškove izvoza električne energije i dodatno smanjujući profitabilnost termoelektrana na ugalj u regiji. A posljednjih godina, Bosna i Hercegovina je zabilježila neplaniran pad proizvodnje električne energije iz uglja.