Najnoviji izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Bosnu i Hercegovinu pokazuje da zemlja ulazi u period umjerenog, ali slabijeg ekonomskog rasta, uz istovremeni rast inflacije i sve izraženije fiskalne pritiske. Iako se ne govori o krizi, poruka je jasna — standard građana će rasti sporije nego ranije, a pritisci na kućne budžete biće sve vidljiviji.
U osnovi, ekonomija BiH i dalje raste, ali nedovoljno brzo da bi se značajnije poboljšao životni standard u odnosu na zemlje Evropske unije.
Prema procjenama MMF-a, privredni rast Bosne i Hercegovine usporio je sa 3,2 odsto u 2024. na oko 2,1 odsto u 2025. godini, dok se za 2026. godinu očekuje dodatno usporavanje na oko 2 odsto.
Istovremeno, inflacija bilježi rast – sa 1,7 odsto u 2024. na oko 4 odsto u 2025. godini, dok bi tokom ove godine mogla dostići i 5,4 odsto.
Ta razlika između sporijeg rasta i bržeg rasta cijena ključna je za razumijevanje onoga što građani svakodnevno osjećaju.
Za obične ljude to znači da nominalni rast plata — kada se poslodavci odluče na povećanja — često ne prati stvarni rast troškova života. Hrana, energija i osnovne usluge postepeno postaju skuplje, pa se efekt povećanja plata u praksi brzo “topi”. Građani tako imaju osjećaj da rade više, a da im novac vrijedi manje nego ranije.
Energetski pritisci i slabija EU potražnja
Kao ključne razloge usporavanja rasta, MMF navodi više cijene energije, slabiju potražnju iz Evropske unije, kao i povećanu globalnu ekonomsku neizvjesnost.
Dodatni rizici uključuju dugotrajno visoke cijene energenata, strože globalne finansijske uslove, slabiji rast glavnih trgovinskih partnera i političke tenzije unutar zemlje.
Rastu deficiti i zaduženje
MMF posebno upozorava na fiskalnu politiku, navodeći da ona i dalje ima ekspanzivan karakter i doprinosi rastu budžetskih deficita i javnog duga.
Konsolidovani deficit opšte vlade, prema projekcijama, mogao bi dostići oko 4 odsto BDP-a do 2026. godine, a kao glavni uzroci navode se povećanja penzija, socijalnih davanja i plata u javnom sektoru.
Fond upozorava i da se sve veći deficiti finansiraju spoljnim zaduživanjem, pri čemu su entiteti već ostvarili značajne nivoe duga na međunarodnom tržištu.
Prema navodima MMF-a, Republika Srpska se zadužila za oko 750 miliona eura, što predstavlja oko 7,3 odsto njenog BDP-a, dok je Federacija BiH osigurala oko 800 miliona eura, odnosno 3,9 odsto BDP-a.
Poziv na fiskalnu disciplinu
MMF u zaključcima poziva vlasti u BiH da se suzdrže od mjera koje dodatno povećavaju budžetski deficit, te da eventualne viškove prihoda koriste za jačanje fiskalnih rezervi.
Takođe se naglašava da su hitne reforme ključne za dugoročnu stabilnost ekonomije i održivost javnih finansija, kao i za brže približavanje Evropskoj uniji.