Nakon pet godina prisustva na tržištu Bosne i Hercegovine, kompanija Glovo juče je zvanično objavila gašenje poslovanja do 10. augusta 2026. godine. Iako iz kompanije uvjeravaju da će izmiriti sve zakonske obaveze, dostupni finansijski podaci i nezvanične informacije o inspekcijskim nadzorima ukazuju na to da se radi o jednoj od najvećih poslovnih afera u sektoru digitalnih platformi u BiH.
Finansijska slika: Dug od 96 miliona KM i akumulirani gubici
Prema zvaničnim finansijskim izvještajima, finansijska dubioza kompanije je ogromna. Dugoročne obaveze iznose više od 12 miliona KM, dok kratkoročne obaveze dostižu alarmantnih 84 miliona KM. Ukupan iznos dugovanja veći od 96 miliona KM stavlja pod veliki znak pitanja način na koji će kompanija, nakon gašenja operacija, ispuniti obećanja o naplati.
Posebnu pažnju finansijskih stručnjaka privlači stavka “ostale obaveze” u iznosu od čak 73,9 miliona KM, koja predstavlja najveći pojedinačni dug. Istovremeno, iako su prihodi rasli (sa 1,15 miliona KM u 2021. na skoro 11 miliona u prošloj godini), kompanija je svake godine poslovala sa gubitkom, akumulirajući gotovo 15 miliona KM deficita.
Porezne kontrole i sumnje u nepravilnosti
Osim finansijskih dubioza, nad Glovo se nadvila sjena inspekcijskih istraga. Porezna uprava Federacije BiH potvrdila je provođenje inspekcijskih nadzora, ali se zbog odredbi o “poreznoj tajni” nije mogla izjasniti o detaljima. Izvori bliski istrazi navode da su inspekcije utvrdile veći broj osoba koje su radile bez prijavljenog radnog odnosa, a cijeli slučaj bi, prema saznanjima, trebao preuzeti federalni POSKOK.
Kontroverzu produbljuje i podatak da je kompanija tokom 2024. godine imala svega jednog formalno zaposlenog radnika, dok je prošle godine taj broj iznosio 22, uprkos hiljadama dostavljača koji su činili operativnu kičmu firme.
Gdje je novac? Pitanje transfernih cijena
Stručnjaci ukazuju i na visoke “troškove primljenih usluga” od 9,6 miliona KM iz prošle godine. Ovakve stavke kod multinacionalnih kompanija često su predmet istraga zbog transfernih cijena – sumnje da se kapital prebacuje povezanim subjektima u inostranstvu kako bi se vještački umanjila dobit u BiH.
Odlazak Glova otvara niz otvorenih pitanja:
- Ko će snositi odgovornost za porezne dugove?
- Da li će država uspjeti naplatiti obaveze prije nego se kapital prebaci van granica?
- Kako će se ovo odraziti na radno-pravni status hiljada dostavljača?
Institucije su sada pod pritiskom da utvrde odgovornost, dok slučaj Glovo ostaje ozbiljna opomena o regulatornim izazovima u svijetu digitalnih platformi.