Zvaničnici entiteta Republike Srpske sve učestalije iznose teze o mogućnosti vraćanja Milorada Dodika u institucije, odnosno opciju kandidovanja na izborima u oktobru, uprkos presudi Suda Bosne i Hercegovine koji mu to brani.
Je li to politička realnost ili ne, u ovom trenutku je teško tvrditi, ali sve učestalije dešavaju se određeni koraci koji bi mogli voditi u tom pravcu. Mjesecima je poznato da je nova američka administracija “spustila lopticu” u odnosu prema Dodiku, prvo ukidanjem sankcija, ali i drugim potezima kojima ovaj predsjednik SNSD-a ostaje u političkoj igri.
Prije svega, Dodik nikada nije izbrisan iz registra predsjednika stranke, iako prema tumačenju sudije Suda BiH Sene Uzunović on prema presudi ne može voditi ni stranku.
Ali, Dodik je potpisao prijavu SNSD-a za učešće na izborima i Centralna izborna komisija je to prihvatila. Sada se nameće pitanje narednih poteza.
U diplomatskim krugovima u BiH odavno se komentariše mogućnost da Dodik ipak bude kandidat ili za predsjednika Republike Srpske ili za člana Predsjedništva BiH. A da bi se to dogodilo, postoje političke indikacije i tumačenja da bi novi visoki predstavnik (koji bi trebao biti imenovan krajem juna, poslije ostavke Kristijana Šmita) mogao poništiti izmjene Krivičnog zakona BiH, po kojem je Dodik i osuđen, te bi se u tom slučaju otvorio prostor preispitivanja statusa Milorada Dodika.
A kao korak u tom smjeru prije nekoliko dana povukao je Ustavni sud Republike Srpske, kojeg u potpunosti kontroliše politika SNSD-a.
Ustavni sud Republike Srpske žestoko kritikovao OHR i Kristijana Šmita.
Naime, spomenuti sud je objavio nešto što je nazvano obavijest i to u Službenom glasniku Republike Srpske.
U tom dokumentu Ustavni sud Republike Srpske osporava legitimitet i ustavnost djelovanja visokog predstavnika u BiH, posebno korištenje bonskih ovlasti, te kritikuje odluke Ustavnog suda BiH i Suda BiH koje su takvo djelovanje prihvatile kao zakonito.
Ustavni sud Republike Srpske tvrdi da je institucija visokog predstavnika vremenom prerasla ovlaštenja koje su joj date Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma te navodi da je visoki predstavnik postao institucija koja faktički učestvuje u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti u BiH.
Ustavni sud Republike Srpske posebno problematizuje status Kristijana Šmita, navodeći da nije imenovan potvrdom Savjeta bezbjednosti UN-a. Kao primjer navodi Šmitove izmjene Krivičnog zakona BiH iz jula 2023. godine kojima je uvedeno krivično djelo nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Dokument se direktno referiše na presudu Miloradu Dodiku zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, tvrdeći da je Sud BiH prihvatio stav da Šmit može nametati zakone i da se oni smatraju zakonima BiH, što smatra spornim.
Zatim, Ustavni sud Republike Srpske optužuje Ustavni sud BiH da je svojim odlukama dao legalitet aktima visokog predstavnika te da Ustavni sud BiH odbija preispitivati da li visoki predstavnik uopšte ima ovlaštenja da nameće zakone, nego ocjenjuje samo njihov sadržaj.
U objavljenom dokumentu Ustavni sud Republike Srpske smatra da djelovanje visokog predstavnika narušava vladavinu prava, ustavnost i demokratiju te poziva da se što prije prekine praksa nametanja zakona i odluka od strane OHR-a.
Ovo je zapravo jedna od najoštrijih institucionalnih kritika OHR-a i Šmita koju je neka institucija Republike Srpske objavila u službenom dokumentu posljednjih godina. Upravo ovakva kritika može poslužiti kao uvod u naredne korake i konačni obračun, ne samo sa Šmitom, već i njegovim odlukama.
A da bi se to dogodilo, Dodik mora imati podršku međunarodne zajednice. Nedelje pred nama će otkriti šta je pozadina ovakvog pristupa.