BONN, 10. juna (FENA) – Najbogatiji ljudi svijeta ne doprinose klimatskoj krizi samo luksuznim načinom života, privatnim avionima, jahtama i visokom potrošnjom, nego i kroz vlasništvo nad kompanijama, investicijama i imovinom povezanim s industrijama koje proizvode velike količine emisija stakleničkih plinova, pokazuje novo istraživanje Greenpeacea.
Prema procjenama te organizacije, jedan posto svjetske populacije najbogatijih, kroz svoje vlasničke udjele i investicije, kontrolira oko četvrtine ukupnih godišnjih globalnih emisija.
Greenpeace navodi da je riječ o takozvanim emisijama zasnovanim na vlasništvu, odnosno emisijama koje proizvode kompanije i imovina u privatnom vlasništvu, uključujući finansijske i fizičke resurse, od naftnih kompanija do nekretninskih projekata, piše The Guardian.
Greenpeace je izračunao i klimatski dug najboijih pojedinaca, pripisujući im dio štete koju klimatskom sistemu nanosi imovina koju posjeduju. Prema toj računici, najbogatiji ljudi svijeta godišnje uzrokuju gotovo bilion dolara klimatske štete.
Clara Thompson, globalna voditeljica kampanje Greenpeace Internationala za socioekonomske sisteme, izjavila je da se u vrijeme rasta računa za energiju, troškova života i klimatskih posljedica sve češće postavlja pitanje zašto teret tranzicije uglavnom snose obična domaćinstva, dok najbogatiji nastavljaju profitirati od industrija koje doprinose krizi.
Greenpeace procjenjuje da jedan posto najbogatijeg stanovništva snosi odgovornost za oko 40 posto svih emisija zasnovanih na vlasništvu.
Te emisije, prema istraživanju, čine oko 60 posto ukupnih globalnih emisija ugljika.
U izvještaju se navodi da u jedan posto najbogatijih spadaju osobe s imovinom većom od oko dva miliona dolara.
Thompson je naglasila da je važno posmatrati ne samo potrošnju najbogatijih, nego i ono što posjeduju i u šta investiraju.