U Usori, malom gradu u Bosni i Hercegovini, u bašti Vesne Bošnjak raste neobična biljka koju mnogi nazivaju jednom od najskupljih paprika na svijetu. Riječ je o sorti Aji Charapita, divljoj peruanskoj paprici sitnih žutih plodova, koja na svjetskom tržištu, naročito u sušenom obliku, dostiže vrtoglave cijene.
O ovoj neobičnoj bašti i ženi koja u njoj uzgaja desetine rijetkih sorti povrća govorio je prilog BHRT-a, autora Arnesa Grbešića.
Vesna Bošnjak iz Usore za sebe kaže da je više kolekcionarka nego klasična poljoprivrednica. U njenim plastenicima i bašti ne rastu samo uobičajene domaće sorte, nego i biljke koje se rijetko mogu vidjeti u Bosni i Hercegovini.
„Sad trenutno skidam zaperke sa najskuplje paprike na svijetu – Aji Charapita, divlje peruanske paprike sa sitnim žutim plodovima. Evo, ova je već ometnula“, kaže Vesna Bošnjak u prilogu BHRT-a.
Ova južnoamerička sorta posebno je cijenjena u gastronomiji. Vesna objašnjava da se kilogram sušene Aji Charapite na američkom tržištu može prodavati i za oko 20.000 dolara. Koristi se u elitnim restoranima, najčešće kao dekorativan, ali jestiv dodatak jelima.
„Nažalost, ja nemam tržište za nju po toj cijeni, što mi je jako žao. Inače ne bih radila ni malinu ni borovnicu“, kaže Vesna.
Ali ova paprika samo je jedan dio njene neobične poljoprivredne priče. U Vesninim plastenicima raste više od 230 sorti paradajza, od kojih mnoge nisu rasprostranjene u BiH. Marokanska menta, medvjeđa šapa, džinovsko volovsko srce, babuškina tajna, egzotične sorte paradajza, paprike, začinsko bilje, voće i povrće — sve je to dio njenog malog, ali impresivnog gazdinstva.
„Ne znam, ne bih mogla baš sve izbrojati. Paprika imam 70 ili 80 sorti, paradajza više od 230 sigurno, više ih i ne brojim. Volim imati svašta, od začinskog bilja do povrća i voća“, navodi Bošnjak.
Njeno imanje nalazi se u usorskom naselju Omanjska, mjestu koje, kao i mnoga druga u Bosni i Hercegovini, osjeća posljedice iseljavanja. Mnogi mladi su otišli u inostranstvo, a nedostatak radne snage utiče i na poljoprivredu.
Vesna kaže da je ranije veći dio imanja bio pod malinom, ali da danas radi onoliko koliko može.
„Prije je sve ovo bilo pod malinom, četiri duluma. A s obzirom na to da nema radne snage, onda radim onoliko koliko mogu. Dva plastenika, dulum maline, sto grmova borovnice, uz to te sitnice po grmovima i to je to“, govori ova poljoprivrednica.
Sve što proizvede, Vesna nastoji i preraditi. Dio koristi za porodicu, a dio prodaje na kućnom pragu, na poljoprivrednim sajmovima i putem društvenih mreža.
Ipak, iza ove lijepe priče o neobičnim sortama i vrijednom radu stoji i svakodnevna borba malih proizvođača u BiH. Vesna kaže da podrške gotovo da nema, ni za male ni za velike poljoprivrednike.
„Nema seljak nikakvu podršku, ni mi mali ni oni veliki, vrlo malo. Prvo, nismo obeštećeni. 2024/2025. dva plastenika su mi podrobljena. Općina nije proglasila ni elementarnu nepogodu, a kamoli da te neko pita treba li neki vid podrške“, kaže ona.
Uprkos svemu, Vesna ne odustaje. Njena bašta u Usori nije samo mjesto proizvodnje hrane, nego i mala živa kolekcija rijetkih biljaka, dokaz da se i u malom bh. mjestu može uzgajati nešto što zvuči gotovo nestvarno: jedna od najskupljih paprika na svijetu.
Dok se sela prazne, a mali proizvođači često ostaju sami pred problemima, Vesnina bašta pokazuje i drugu stranu Bosne i Hercegovine — onu upornu, radoznalu i vrijednu, koja iz zemlje još uvijek može izvući čudo.