Nakon višesatne sjednice Glavnog odbora SDS-a u Istočnoj Ilidži, stranka je potvrdila kandidaturu Branka Blanuše za predsjednika Republike Srpske na opštim izborima 2026. godine te najavila inicijativu za zajednički nastup opozicije.
SDS potvrdio Blanušu i ponudio model za zajednički nastup opozicije
Predsjednik Glavnog odbora SDS-a Jovica Radulović rekao je da je sjednica protekla u duhu demokratske rasprave, a da je ključna tema bila izbor kandidata za dvije inokosne funkcije na predstojećim izborima.
„Odluka Glavnog odbora Srpske demokratske stranke danas je takva da je kandidat za predsjednika Republike Srpske na predstojećim izborima prof. dr Branko Blanuša, a da će Srpska demokratska stranka u narednom periodu, već od sutra, poslati pismeni dopis opozicionim strankama u kojima će predložiti da kandidata za Predsjedništvo iz Republike Srpske, dakle za srpskog člana Predsjedništva, ponudi Pokret Sigurna Srpska“, rekao je Radulović.
On je dodao da SDS predlaže da nakon eventualne izborne pobjede mjesto predsjednika Vlade Republike Srpske takođe pripadne Pokretu Sigurna Srpska.
„Ono što je također zaključak i odluka na današnjoj sjednici Glavnog odbora jeste da onom prijedlogu koji je u medijima i u javnosti bio dostupan, a to je da će doći do ulaska Pokreta Sigurna Srpska u Srpsku demokratsku stranku, da ćemo o tome svakako intenzivno otvoriti pregovore nakon predstojećih oktobarskih izbora“, naveo je Radulović.
Prema njegovim riječima, SDS u predstojeće izbore ulazi s ciljem pobjede.
„Prof. dr Branko Blanuša je pokazao u ovim prijevremenim predsjedničkim izborima da je napravio odličan rezultat i da ima najbolje preference. Istraživanje pokazuje da je to naš najbolji kandidat i Srpska demokratska stranka ide ka pobjedi“, poručio je Radulović.
Nakon njega obratio se i Branko Blanuša, koji je rekao da je SDS prethodnih sedmica nastojao obezbijediti podršku kompletnog opozicionog bloka za ovakav model nastupa na izborima.
„Sve ovo što se malo možda kasnilo sa ovom sjednicom Glavnog odbora u smislu da smo tražili podršku cijele opozicije, znači svih stranaka iz opozicionog bloka za ovakav naš stav, to je bio glavni razlog. To nije bila ni neka slabost, ni nedosljednost, ni nedorečenost ni Srpske demokratske stranke, ni mene“, rekao je Blanuša.
On je naglasio da današnja odluka predstavlja potvrdu ranijeg stava stranke.
„To je odluka kojom je potvrđena praktično prethodna odluka Glavnog odbora Srpske demokratske stranke da sam ja kandidat za predsjednika Republike Srpske“, rekao je Blanuša.
Istakao je da SDS i dalje želi okupiti što širi opozicioni blok.
„Mi i dalje stojimo na onom našem ranijem stanovištu, da želimo da budemo stub oko koga će se okupljati i ostale opozicione stranke i da mi i dalje ćemo se zalagati za to da sve opozicione stranke nastupe zajedno u jednoj koloni“, rekao je.
Govoreći o odnosima sa Pokretom Sigurna Srpska, Blanuša je potvrdio da će SDS toj stranci ponuditi podršku za kandidaturu za srpskog člana Predsjedništva BiH.
„Pisanim putem ćemo ponuditi Pokretu Sigurna Srpska upravo ovo što sam rekao, znači u skladu sa našim koalicionim sporazumom koje su ove tri opozicione stranke usvojile i koje je ranije usvojio Glavni odbor Srpske demokratske stranke. Pokret Sigurna Srpska s naše strane ima podršku da kandiduje srpskog člana Predsjedništva“, rekao je Blanuša.
Govoreći o mogućem formiranju vlasti nakon izbora, naveo je da SDS smatra da bi mandatara nove vlade trebalo da predloži opoziciona stranka s najboljim izbornim rezultatom koja ne bude imala kandidata za predsjednika Republike Srpske.
Tokom razgovora s novinarima Blanuša je odbacio spekulacije koje su se posljednjih dana pojavile u javnosti o navodnim političkim dogovorima i optužbama da je „prodan“, naglasivši da na sjednici nije bilo protivljenja njegovoj kandidaturi.
„Ja ne mogu govoriti kakve će biti odluke drugog političkog subjekta, znači Pokreta Sigurna Srpska. Mi smo otvoreni, toliko smo razgovarali, zapravo ova odluka je došla sada tek nakon dugotrajnih razgovora, kako pojedinačnih tako i naših delegacija i pregovaračkih timova“, rekao je Blanuša odgovarajući na pitanje šta će se dogoditi ukoliko PSS ne prihvati prijedlog SDS-a.
Šta se dogodilo između Predsjedništva i Glavnog odbora SDS-a?
Međutim, upravo je proces koji je prethodio jučerašnjoj sjednici Glavnog odbora izazvao najviše polemika unutar SDS-a i opozicione javnosti.
Naime, sjednici Glavnog odbora prethodila je sjednica Predsjedništva SDS-a na kojoj je, prema informacijama koje su dospjele u javnost, većinsku podršku dobio prijedlog političkog sporazuma sa Pokretom Sigurna Srpska. Prema tom modelu, PSS ne bi nastupao kao zaseban politički subjekt, već bi njegovi članovi pristupili SDS-u, dok bi Draško Stanivuković bio kandidat za predsjednika Republike Srpske. Istovremeno, kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH i budući premijer Republike Srpske dolazili bi iz redova SDS-a, dok bi Branko Blanuša ostao predsjednik stranke. Predviđeno je i proširenje stranačkih organa po principu dvije trećine predstavnika SDS-a i jedne trećine predstavnika PSS-a.
Takav model političkog objedinjavanja izazvao je brojne reakcije unutar stranke. Za dio članstva problem nije bio samo eventualna kandidatura Stanivukovića, već i činjenica da bi takav aranžman značajno promijenio unutrašnju strukturu i način funkcionisanja najstarije opozicione stranke u Republici Srpskoj.
Međutim, samo nekoliko sati kasnije Glavni odbor SDS-a donio je potpuno drugačiju odluku, potvrdivši Branka Blanušu kao kandidata za predsjednika Republike Srpske i praktično odbacivši model koji je prethodno razmatran u Predsjedništvu stranke.
Upravo zbog toga ostaje otvoreno pitanje kako je prijedlog koji je imao podršku većine Predsjedništva SDS-a izgubio podršku na Glavnom odboru, ali i koliko su duboke razlike između dva najvažnija stranačka organa.
Konfuzija i podjele u SDS-u vidljive
Šefica Kluba poslanika PDP-a u NSRS Tanje Vukomanović, je nekoliko dana prije sjednica Predsjedništva i Glavnog odbora SDS-a u BUKA podcastu govorila o kontradiktornim porukama koje dolaze iz SDS-a.
„Što se tiče PSS-a i SDS-a, pomalo smo i mi nekako zbunjeni. Imali smo razne varijante, od toga da SDS poštuje stav organa stranke i da oba kandidata moraju biti iz SDS-a, pa sporazum da dvije najveće partije daju po jednog kandidata za dvije inokosne funkcije, pa izjave ‘svi pod jednu zastavu’, pa onda da je odbijen sporazum koji je trebalo da bude zajednički“, rekla je Vukomanović.
Ona je tada upozorila da opozicija nema mnogo prostora za unutrašnja neslaganja i da bi neuspjeh dogovora mogao imati dugoročne posljedice po opozicioni blok.
„Mislim da ako opozicija izgubi ove izbore, da će SNSD još 20 godina biti na vlasti. Ako ne iskoristimo ovo sad što oni nemaju novog Dodika, moći će ga za četiri godine napraviti i onda ćemo opet biti u problemu“, upozorila je Vukomanović.
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da su jučerašnja dešavanja samo ogolila procese koji u SDS-u traju mjesecima.
„Na površinu su isplivale sve pukotine koje postoje posljednjih nekoliko mjeseci. Istovremeno su postali vidljivi i uticaji koji dolaze iz Beograda, iz samog SDS-a, ali i od pojedinih opozicionih stranaka“, ocijenila je Topić za BUKU.
Prema njenom mišljenju, potvrda kandidature Branka Blanuše predstavlja svojevrsnu Pirovu pobjedu, jer je politička šteta već načinjena bez obzira na konačan ishod glasanja na Glavnom odboru.
Topić smatra da je posebno problematična bila ideja o političkom objedinjavanju SDS-a i PSS-a, odnosno svojevrsnom „utapanju“ jedne političke organizacije u drugu, jer je upravo taj proces proizveo dodatne podjele i unutar SDS-a i unutar opozicionog bloka.
„Pitanje je kako će se stvari dalje razvijati, jer je ostavljen utisak da se pojedinim procesima i odlukama upravljalo izvan same stranke“, navela je Topić.
Ona upozorava da su rasprave u Predsjedništvu i Glavnom odboru pokazale postojanje ozbiljnih struja unutar SDS-a, te da će tek naredni period pokazati da li je stranka nakon svega uspjela sačuvati unutrašnje jedinstvo.
Dodatnu pažnju privukao je i audio-snimak obraćanja bivšeg predsjednika SDS-a Milana Miličevića koji se pojavio u javnosti nakon sjednice Glavnog odbora.
„Iz njegovog obraćanja bilo je jasno da ne podržava ideju da SDS bude dio političkog projekta koji predvodi Draško Stanivuković“, zaključila je Topić.
Podjele važnije od same kandidature
Ako se svi ovi događaji posmatraju zajedno, nameće se zaključak da glavna politička priča nakon jučerašnje sjednice nije sama kandidatura Branka Blanuše. Mnogo značajnije od toga jeste činjenica da su posljednji događaji pokazali ozbiljne pukotine unutar SDS-a o pravcu u kojem stranka treba da ide pred opšte izbore 2026. godine.
S jedne strane, dio stranačkog rukovodstva bio je spreman da razgovara o daleko intenzivnijoj saradnji sa Pokretom Sigurna Srpska i drugačijem modelu opozicionog nastupa. S druge strane, značajan dio članstva i funkcionera pružio je otpor takvom konceptu, nakon čega je Glavni odbor potvrdio raniju odluku o kandidaturi Branka Blanuše.
Upravo zato ostaje otvoreno pitanje da li je jučerašnja sjednica zaista zatvorila unutrašnje sporove ili je samo privremeno odložila raspravu o budućem pravcu SDS-a i odnosima unutar opozicije.
Dodatnu težinu toj dilemi daje činjenica da je Glavni odbor jučer samo potvrdio kandidaturu Branka Blanuše koju je ista stranačka struktura podržala i ranije. Zbog toga se postavlja pitanje šta je zapravo bio rezultat višesedmičnih pregovora, sjednica i političkih turbulencija koje su prethodile konačnoj odluci.
Problem za Branka Blanušu predstavlja i činjenica da je posljednjih dana izgubio podršku dijela ljudi koji su u početku stajali iza njegove kandidature Među njima je i lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, koji je od jednog od njegovih najglasnijih zagovornika postao jedan od najžešćih kritičara.
Vukanović smatra da su posljednja dešavanja pokazala nedosljednost u vođenju politike SDS-a, te da su česte promjene stavova dodatno narušile kredibilitet i samog Blanuše i stranke u cjelini.
Njegove kritike samo su još jedna potvrda da jučerašnja sjednica Glavnog odbora nije okončala rasprave unutar opozicije, već je otvorila nova pitanja o međusobnom povjerenju, odnosima među partnerima i pravcu u kojem će se opozicioni blok kretati uoči izbora 2026. godine.
Upravo zato politička šteta o kojoj govore kritičari ne odnosi se samo na Branka Blanušu ili SDS. Posljednjih sedmica javnost je mogla pratiti otvorena neslaganja među opozicionim partnerima, curenje informacija sa stranačkih sastanaka, međusobne optužbe i različite verzije istih dogovora. Sve to ostavlja utisak opozicionog bloka koji još nije definisao ni zajedničke ciljeve ni način na koji do njih želi doći, što bi za opoziciju moglo predstavljati mnogo ozbiljniji problem od samog pitanja ko će biti kandidat za pojedinačne funkcije.