“Jednom smo se sreli na vinskom festivalu. Pričali smo o vinima”, tako se Nikola Bačić, novinar iz Mostara sjeća jedinog susreta sa odlazećim visokim predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom.
Njemački diplomata početkom maja na sjednici Savjeta bezbednosti UN-a podnio je ostavku. Naveo je lične razloge za ostavku, ali kasnije je potvrdio da je bilo “razgovora u pozadini”.
Nakon te izjave ponovio je da je ostavku podnio pod pritiscima iz Sjedinjenih Američkih Država.
Danima je poznato da bi Šmit već trebalo da spajuje kofere jer se njegov nasljednik bira na dvnodnevnoj sjednici Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u BiH koja je počela u srijedu 3. juna.
Prvobitna informacija glasila je da će drugog dana zasjedanja politički direktori zemalja članica PIC-a imenovati novog visokog predstavnika, ali posljednje informacije govore da bi se taj proces mogao prolongirati za nekoliko sedmica ili do jeseni zbog ključnog razilaženja između Brisela i Vašingtona.
Dok Kristijan Šmit čeka odluku o svojoj budućnosti u Bosni i Hercegovini, pitanje je po čemu će ostati upamćen.
Mijenjao Ustav na jedan dan
Tokom boravka u BiH odlazeći visoki predstavnik nametnuo je nekoliko odluka, zakona, ali donio i amandmane na Ustav Federacije BiH.
“Ali nije ispunio glavni cilj. Da bude posljednji visoki predstavnik”, kaže Bačić.
Intervencije na Ustav Šmit je donio kako bi se mogla imenovati Vlada Federacije i kako bi bio izbjegnut četvorogodišnji tehnički mandat što je zbog uskih izbornih rezultata dvije suprotstavljene koalicije bilo jedino moguće rješenje.
U toku izborne noći, Šmit je pokušao deblokirati procese, ali je dodatno usložnio odnose Bošnjaka I Hrvata.
“Pamtićemo ga po pristrasnosti”, kaže Fuad Đidić, bivši diplomata i politički analitičar.
Kaže da odlazeći visoki predstavnik nije krio svoje veze sa HDZ-om i da je naklonost poklonio Hrvatima.
“On dolazi iz Zagreba, nije skrivao te veze i pamtićemo ga po tome što je on demitologizirao činjenicu da visoki predstavnik treba da ima jedan balansiran odnos, odnos prema državi Bosni i Hercegovini, a ne prema pojedinačnim zajednicama”, kaže Đidić.
Iznosi i teške riječe nazivajući njemačkog diplomatu kukavicom i osobom koja se suprotstavila presudama Evropskog suda za ljudska prava.
“To je čovjek koji je tražio obustavu presude Kovačević, a ta presuda, odnosno Evropski sud za ljudska prava je na određeni način bio za otvaranje vizije za ovu zemlju. Ova zemlja je zakovana u tri etničke grupe, u tri feuda, u tri plemena i Kristijan Šmit je bio jedan puk i apologeta koji nije imao hrabrosti da to promijeni.”
Šmit će ostati upamćen po rjeđim pojavljivanjima u javnosti, u odnosu na njegovog prethodnika. Za vrijeme njegovog mandata organizovani su i protesti građana, mahom Bošnjaka.
Političari iz Republike Srpske su ga oslovljavali turistom, osporavajući njegov legitimitet jer nije imenovan rezolucijuom UN-a.
Skoro pet godina insistirali su na tezi da nije legitiman, ali je generalni sekretar Ujedinjenih nacja Antonio Gutereš rekao kako to i nije posao UN-a već Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira.
OHR nema kapacitet
Mandat Christiana Schmidta ostaće upamćen kao ambiciozan pokušaj da se, uz snažnu podršku administracije predsjednika Joea Bidena, oživi ne samo Ured visokog predstavnika već i aktivna upotreba bonskih ovlasti u svakodnevnom političkom i ustavnom životu Bosne i Hercegovine, smatra to Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnosti iz Berlina.
Taj projekat imao je, dodaje Ćerimagić, nekoliko ključnih dimenzija.
Prva je bila intervencija u proces formiranja vlasti u Federaciji BiH, s ciljem da se olakša uspostava vlasti i promijene politički odnosi među vodećim bošnjačkim i hrvatskim strankama.
“Međutim, stranke i lideri koje se nastojalo oslabiti i danas ostaju najjači politički akteri u svojim biračkim tijelima. Druga dimenzija bile su izborne reforme i pokušaj modernizacije izbornog procesa. Da li je to bio uspjeh, još je prerano procijeniti. Proces je bio obilježen snažnim otporima i velikim kašnjenjima, a konačan sud zahtijevat će još nekoliko izbornih ciklusa”, zapaža Ćerimagić.
Treća i najintenzivnija dimenzija bio je sukob s Miloradom Dodikom, koji je s vremenom postao jedno od centralnih obilježja Šmitovog mandata.
“Ipak, na kraju njegovog mandata Schmidt odlazi, dok Dodik ostaje lider svoje stranke i ključni politički faktor u Republici Srpskoj. Zbog toga će ukupni bilans Schmidtovog mandata vjerovatno biti ocijenjen kao pokušaj da se povrati politička i zakonodavna uloga OHR-a i bonskih ovlasti, ali uz rezultate koji nisu bili proporcionalni uloženoj političkoj energiji i resursima”, ocjenjuje Ćerimagić.
Smatra da se možda najvažnija lekcija proteklih pet godina odnosi upravo na granice moći OHR-a.
Tokom najozbiljnijih udara na Dejtonski mirovni sporazum i ustavni poredak BiH krajem 2021. i 2022. godine, kao i u martu 2025. godine, predvođenih vladajućom koalicijom u Banjoj Luci na čelu s Miloradom Dodikom, pokazalo se da OHR i bonske ovlasti nemaju kapacitet da zaustave takve procese.
“Štaviše, brojni međunarodni partneri i prijatelji Bosne i Hercegovine tada su ohrabrivali Schmidta da ne intervenira, procjenjujući da bi to poslužilo kao izgovor za dodatnu eskalaciju. Upravo zbog toga njegov mandat morao bi ostati upamćen i kao važna lekcija o stvarnom dometu bonskih ovlasti u današnjoj Bosni i Hercegovini, koja se suštinski razlikuje od političkog konteksta iz perioda između 1997. i sredine 2000-ih godina”, kaže Ćerimagić.
Česte uvrede iz Republike Srpske
Jedan od prvih i najglasnijih političara koji je osporavao Šmita je Nenad Nešić, lider DNS-a i nekadašnji ministar bezbjednosti BiH.
Protiv Šmita je čak podnio i krivičnu prijavu.
Ipak, Sud Bosne i Hercegovine i državno tužilaštvo Šmitove odluke smatrali su legitimnim i jednakim zakonima koje suvaja parlament pa je lider SNSD-a Milorad Dodik osuđen na godinu zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Izrečena mu je i šestogodišnja zabrana obavljanja javnih dužnosti.
Dodik je kaznu zamijenio novčanom još jednom prihvatajući odluke visokog predstavnika.
No, Dodikovi najbliži saradnici nikada nisu oprostili bivšem njemačkom ministru poljoprivrede.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac slao mu je i šljem. Šefica Kluba poslanika SNSD-a u Parlamentu BiH Sanja Vulić oduvijek je tvrdila da je Šmit samo stranac.
“Koji je sve radio na štetu Srba”, kaže Vulić za Buku.
No, teške riječi nisu upućivane samo Šmitu. I on je znao šokirati javnost.
“Smeće. Bh. političari su smeće”, ovo je njegova najupečatljivija izjava na press konferenciji u Goraždu.
Ne bude li večeras ili sutra dogovora oko njegovog nasljednika ni Šmit nije još za “odložiti”.