Krpelji su sitni paraziti koji se hrane krvlju domaćina, a najčešće se nalaze u visokoj travi, grmlju, šumskim područjima, parkovima i neuređenim zelenim površinama. U prirodi krpelji čekaju domaćina na vrhovima trave i niskog rastinja, odakle se lako zakače za kožu ljudi ili životinja pri prolasku kroz vegetaciju. Najaktivniji su u toplijem dijelu godine, posebno od proljeća do početka ljeta, ali se u povoljnim klimatskim uslovima mogu javiti i van tog perioda.
Krpelji ugrizom mogu na ljude prenijeti nekoliko bolesti, koje su uglavnom bolesti životinja (zoonoze), a samo pod određenim uslovima se prenose i na ljude. Krpelji se zaraze sisanjem krvi zaražene životinje ili transovarijalnim prenosom od majke na potomstvo.
Ljudi se zaraze nakon ugriza zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnike na čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznica.
Krpelji prenose brojne bolesti, a neke od njih su: lajmska bolest, krpeljski meningoencefalitis, tularemija, Krimska-Kongo hemoragijska groznica, rikecioze, erlihioza i dr). Vakcinacijom se može spriječiti pojava krpeljskog meningoencefalitisa. Treba naglasiti da vakcina štiti samo od ove bolesti koju prenose krpelji, ali ne i od lajmske koja je najčešća na našim prostorima.
Ako je došlo do uboda, odstranjivanje krpelja iz kože treba da se uradi bez čupanja i gnječenja. Prije vađenja krpelja, ne treba stavljati nikakva hemijska sredstva (alkohol, benzin, ulja i dr), jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta. Preporuka ja da se krpelj ne okreće i ne uvrće i izvucite ga bez trzaja. Krpelja treba odstraniti pincetom, hvatanjem što bliže koži laganim povlačenjem, a poslije odstranjivanja mjesto uboda dezinfikovati. Mjesto uboda krpelja treba da se posmatra do mjesec dana. Pojava crvenila (erythema migrans) dokaz je zaraze uzročnikom lajmske bolesti koji zahtijeva liječenje.
Preporuke stanovništvu:
• izbjegavanje područja sa zaraženim krpeljima, endemskih područja
• košenje tave i uređivanje terena na kojima ljudi najčešće borave samo uz nošenje zaštitnih odijela
• Izbjegavati provlačenje kroz visoku travu i gusto rastinje
• Kretati se označenim stazama u prirodi
• korištenje insekticida za uništavanje krpelja (na tijelo i odjeću, posebno na dijelovima tijela koji su otkriveni)
• adekvatno oblačenje (dugi rukavi i nogavice, odjeća uz tijelo, hlače uvući u čarape, nošenje kapa i šešira)
• poslije dolaska iz prirode pregledati odjeću i cijelo tijelo, prvenstveno kod djece (treba imati na umu da se krpelj može donijeti i na odjeći i dr stvarima, npr. torbe)