Dok se ruski predsjednik Vladimir Putin suočava sa sve većom izolacijom i posrnulom ekonomijom, on ostaje odlučan da nastavi rat u Ukrajini, tvrde dobro upućeni izvori za The Guardian. Evropski obavještajni izvještaji navode na zaključak da se ruski lider sedmicama skriva u podzemnom bunkeru iz straha od atentata.
Iako se strahovi od neposrednog državnog udara smatraju pretjeranim, Putin ulazi u najizazovniji period svoje dugogodišnje vladavine. Razgovori sa više osoba iz njegovog kruga, ruskog poslovnog svijeta i zapadnih obavještajnih službi otkrivaju sliku izolovanog vođe okruženog elitom koja je sve više frustrirana, kako zbog neuspjeha u Ukrajini, tako i zbog ekonomskog pada u zemlji.
”Ove godine definitivno je došlo do promjene raspoloženja među elitama… vlada duboko razočaranje Putinom” – rekao je jedan dobro povezan poslovni čovjek, dodajući da jača osjećaj kako se sprema neka vrsta katastrofe. Prema njegovim riječima, niko ne vjeruje da će se sve srušiti sutra, ali je sve jača spoznaja da se donose potpuno besmislene i samodestruktivne odluke, dok je nestao svaki osjećaj budućnosti.
U Kremlj stižu frizirani podaci o stanju na frontu
Uprkos pukotinama na domaćem terenu, Putinova računica o ratu u Ukrajini nije se promijenila. Izvori upoznati s njegovim načinom razmišljanja, kao i evropski i ukrajinski obavještajci, tvrde da je on svom najužem krugu jasno dao do znanja kako vjeruje da Moskva može zauzeti cijelu regiju Donbas do kraja godine.
Nakon parade za Dan pobjede 9. maja, koja je održana u smanjenom obimu zbog straha od ukrajinskih napada dronovima, Putin je iznenadio mnoge izjavom da se rat ”približava kraju”. Ipak, upućeni upozoravaju da to ne treba tumačiti kao spremnost na kompromis, već kao njegovo uvjerenje u skori vojni proboj. Jedan ukrajinski obavještajni zvaničnik ističe da su ruski generali uvjerili Putina da će Donbas ubrzo biti zauzet.
”Zapovjednim lancem šalju se uljepšani izvještaji u kojima se tvrdi da je pobjeda neizbježna” – kazao je ovaj zvaničnik. S druge strane, vojni analitičari upozoravaju da se ta samouvjerenost ne oslikava na bojištu i da bi Rusiji, sadašnjim tempom napredovanja, mogle trebati godine da u potpunosti zauzme Donbas.
”Naravno, zvaničnici i vojska predsjedniku prikazuju uljepšanu sliku. Lažu mu. Tako funkcionira sistem koji je Putin izgradio” – komentarisala je osoba upoznata sa raspravama u Kremlju.
Dodatni faktor u Putinovoj odluci da nastavi borbu jeste i gubitak vjere u sposobnost Donalda Trumpa da izvrši pritisak na Kijev kako bi predao teritoriju. Izvor u kontaktu s Putinom navodi da je u Moskvi vladao široko rasprostranjen optimizam da bi Trump nakon izbora mogao ”isporučiti” Donbas, ali da je taj optimizam uglavnom ispario.
Apetit mu raste s jelom
Trenutni cilj Moskve je zauzimanje Donbasa, nakon čega bi, prema tvrdnjama ruskih pregovarača, bili spremni tražiti mir. Ipak, oni bliski Putinu kažu da bi se njegove ambicije mogle ponovo povećati ako osjeti da se Ukrajina počinje urušavati. Tada bi mogao krenuti i dalje, preko rijeke Dnjepar, u pokušaju da zauzme sve četiri ukrajinske regije koje je Rusija anektirala 2022. godine, a koje još ne kontroliše u potpunosti.
”On nije dugoročni strateg. Apetit mu raste s jelom” – navodi jedan od upućenih izvora.
Istovremeno, talasi nezadovoljstva u društvu počeli su se pojavljivati ranije tokom ove godine, kada je Kremlj zabranio ili ograničio većinu aplikacija za razmjenu poruka. Mobilni internet u centru Moskve i drugim regijama povremeno je bio ometan ili potpuno isključen zbog odbrane od dronova, što je izazvalo gubitke ruskim poduzećima.
”Na večerama svi pričaju o internetu. Postajemo slični Sjevernoj Koreji” – rekao je jedan insajder iz Kremlja.
Pad popularnosti i strah elite
Za mnoge Ruse ova godina je donijela i više poreze te rastuću inflaciju, a ankete pokazuju pad Putinove popularnosti na najnižu tačku od početka invazije. Aleksej Venediktov, bivši urednik radija Eho Moskve, ističe da ruski predsjednik opsesivno prati ankete još od 1999. godine. On se prisjetio kako mu je Putin nakon aneksije Krima mahao podacima o popularnosti i govorio: ”Vi niste uz narod. Ja sam uz narod.”
Iako nezadovoljstvo raste, većina analitičara vjeruje da će, ako se pojavi stvarna prijetnja režimu, ona doći iz Putinovog najužeg kruga, a ne s ulice. Ipak, opozicija unutar elite je malo vjerovatna. Nagađanja da bi bivši ministar odbrane Sergej Šojgu mogao postati prijetnja smatraju se nerealnim jer on nema podršku vojske ni bazu moći. Slično je i sa oligarsima koji su prestravljeni ratom, ali šute iz straha.
”Poslovna elita igra ruski rulet. Nadaju se da će metak pogoditi susjeda, a njih poštedjeti. Tko će se okrenuti protiv Putina? Svi samo čekaju da padne” – izjavio je Oleg Tinkov, jedan od rijetkih poslovnih lidera koji je pobjegao iz zemlje i javno se usprotivio invaziji.
Uprkos nervozi i neizvjesnosti među elitama, izvori bliski Kremlju zaključuju da je priča o egzistencijalnoj prijetnji Putinovoj vladavini preuranjena i da on i dalje drži sve poluge kontrole u svojim rukama.