Čak i ako se rat u Iranu završi danas, vozači u Sjedinjenim Američkim Državama ne bi trebali očekivati brzi povratak cijena goriva na nivo prije sukoba.
Kako sukob ulazi u svoj treći mjesec, rast cijena na pumpama i posljedična inflacija izazvali su ogroman bijes javnosti, zbog čega se američki predsjednik Donald Trump suočava s historijskim padom rejtinga u anketama, prenosi The Guardian.
Cijene skaču kao raketa, a padaju kao pero
Iako je Trump obećao da će se cijene nakon završetka rata “brzo i drastično spustiti na nikad viđene nivoe”, stručnjaci upozoravaju da to nije tako jednostavno. Prije izbijanja sukoba krajem februara, kada su SAD i Izrael napali Iran, prosječna cijena galona goriva u SAD-u iznosila je oko tri dolara.
Danas je ta cijena skočila na 4,55 dolara, što je rast od dolar i po. Analitičari ističu da američki vozači taj predratni iznos od tri dolara slobodno mogu “otpisati za cijelu 2026. godinu”, jer se cijene ponašaju po pravilu da rastu brzinom rakete, a padaju polako poput pera.
Blokada moreuza Hormuz i logistički haos
Glavni razlog globalnog poremećaja je zatvaranje tjesnaca Hormuz, kroz koji inače prolazi 25 posto svjetske pomorske trgovine sirovom naftom, odnosno oko 20 miliona barela dnevno koji su trenutno odsječeni s tržišta. Energetski stručnjaci objašnjavaju da bi nakon proglašenja mira proces normalizacije trajao od šest mjeseci do čak dvije godine.
Glavni problem je nepoznato stanje naftne infrastrukture, rafinerija i luka u Perzijskom zaljevu, kao i činjenica da je za ponovno pokretanje zaljevskih bušotina potrebno znatno više vremena zbog specifične hidraulike. Dodatno, raščišćavanje zastoja i repozicioniranje ogromnih tankera koji se kreću brzinom od svega 14 milja na sat trajaće sedmicama.
Rekordna potražnja uprkos skupoći i ratna premija
Cijene svih vrsta goriva – benzina, dizela i avionskog goriva – ostaju blizu svojih istorijskih maksimuma. Uprkos tome, u SAD-u se za praznični vikend povodom Memorial Day-a očekuje rekordnih 45 miliona putnika, što će dodatno opteretiti tržište. Stručnjaci navode da je u trenutne cijene ugrađena takozvana “ratna premija”, slično kao tokom drugog Zaljevskog rata početkom 2000-ih.
Čak i kada se rat završi, cijene će ostati visoke jer će države poput Pakistana, Indije, Južne Koreje i Japana krenuti u masovnu kupovinu kako bi obnovile ispražnjene strateške rezerve i zaštitile se od budućih šokova. Ukoliko tjesnac Hormuz ostane zatvoren, analitičari upozoravaju da bi cijene ovog ljeta mogle premašiti sve dosadašnje rekorde i preći granicu od pet dolara po galonu.