“Vrlo je jasno da to mora biti državni zakon koji odražava presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Bilo koje drugo rješenje neće razriješiti pitanje državne imovine”.
Razgovarao: Sead Numanović
O iznenadnoj najavljenoj ostavci Christiana Schmidta, problemima energetske efikasnosti, neizgradnji koridora 5c, neprovođenju reformi… za Politicki.ba govorio je specijalni predstavnik i šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca.
On ne krije razočaranost djelima vlasti Bosne i Hercegovine.
Istovremeno objavljuje ulaganja Evropske unije u Bosnu i Hercegovinu, pokretanje kvalitetne internet konekcije u 116 gradova Bosne i Hercegovine, nova ulaganja u odbrambene sisteme, inicijative i aktivnosti za bolji život svih građana ove zemlji.
Soreca govori i o najavljenoj sjednici Vijeća za provođenje mira te početku konsultacija za izbor novog visokog predstavnika, zašto je to važno, ali i detaljnije govori o rješavanju problema državne imovine.
Posebno naglašava da se ovo pitanje mora riješiti u Parlamentu Bosne i Hercegovine u skladu s presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Najava sjednice PIC-a
Došli ste iz Banja Luke. Bili ste opet tamo, posjećujući različite zvaničnike, ali ne i Dodika. Zašto?
Soreca: Prije svega, hvala Vam što ste me ugostili. Tu smo u ovom prekrasnom krajoliku, u Bihaću. Obilazim ovaj dio zemlje u okviru proslave Dana Evrope. I jučer, da, zaista, proveo sam prekrasan vikend u Banjoj Luci, gdje nisam imao ni jedan zvanični sastanak. Moj cilj, i cilj 11 EU ambasadora koji su bili sa mnom je da razgovaramo o projektima EU i kako mi, kao Tim Evropa možemo napredovati u svakom dijelu zemlju, uključujući i Republiku Srpsku.
Dakle, nisam imao nikakve službene sastanke, ali sam ih imao prije nekoliko mjeseci, i nadam se da ću uskoro opet ići u Banju Luku kako bismo nastavili razgovore s domaćim vlastima i naravno vladom. Uloga Republike Srpska za EU integracije je ključna. Ključna u smislu da je u prošlosti Republika Srpska imala važnu ulogu liberalizaciji viznog režima, kandidatskog statusa, usvajanja zakonodavstva, a moj cilj je da možemo razgovarati sa predstavnicima Republike Srpske kako bi ih vratili u proces integracija.
Kada ste se zapravo posljednji put sreli s njim?
Soreca: Mislim da je to bilo na početku mog mandata, i tada smo vrlo lijepo razgovarali. Mislim da nije pitanje kada i kako, već šta.
Važno mi je da o pitanjima ingegracija razgovaramo na konstruktivan način. Dakle, važno je da mogu razgovarati o budućnosti ove zemlje, a ne da se, umjesto toga, bavimo nekim narativima. Razmijem da smo u fazi kampanja i da je to tema koja je relevantna za određene političke subjekte, ali ja u ovoj zemlji želim razgovarati s onima koji vjeruju u budućnost ove zemlje, kao što većina vjeruje, u okviru Evropske Unije, kao što je slučaj u Republici Srpskoj.
Meni se čini da izbjegavate odgovor.
Soreca: Ne, mislim da sam čak vrlo jasno odgovorio.
Ali moje neko razumijevanje briselske politike je da jednostavno Dodik nije osoba s kojom se treba razgovarati. Međutim sada imamo nova dešavanja, s najavom ostavke visokog predstavnika Christiana Schmidta. Koji je Vaš komentar, jeste li iznenađeni?
Soreca: Prije svega, naravno da smo vidjeli medijske izvještavaje i najave namjere visokog predstavnika Christana Schmidta da podnese ostavku.
Mi trenutno čekamo potvrdu te najave, službenu odluku, pažljivo pratimo dešavanja, posebno u Njujorku, gdje se sutra, kao što vam je poznato, održava sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, gdje će visoki predstavnik predstaviti izvještaj, i po tom osnovu ćemo dalje postupati. Vi znate da je također uputio poziv Vijeću za provedbu mira (PIC) u svjetlu redovne sjednice koja se održava dva puta godišnje u Sarajevu. Ove godine je to zakazano za 3. juni. Vi znate da Evropska unija i neke naše zemlje članice su također dio PIC-a i mi ćemo nastaviti učestvovati u ovim diskusijama i nastaviti sa našim konstruktivnim djelovanjem u kontekstu naravno ukupne uloge Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Za nas je vrlo važno da PIC i svaki nasljednik Christiana Schmidta bude uključen u evropske integracije, tako da bude dio uloge Evropske unije u ovoj zemlji. Zašto? Zato što to u konačnici žele građani ove zemlje. I nastavit ćemo to raditi u okviru PIC-a i u kontekstu našeg ukupnog djelovanja. Znamo da ova zemlja treba našu podršku kod efikasnijih institucija, jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i jačanja jednakosti građana pred zakonom. Istovremeno, dozvolite mi da iskoristim ovu proliku da ponovim našu snažnu posvećenost ustavnom poretku, suverenitetu i stabilnosti Bosne i Hercegovine. Sada, kao i u svakom drugom trenutku, to kažem iz razloga zato što snažno vjerujemo, zašto smo tome posvećeni, zato što naš svakodnevni rad ide upravo u tom pravcu u okviu našeg djelovanja pod okriljem PIC-a. Nesporno je da je vrlo važna uloga EUFOR-a za stabilno i sigurno okruženje, a najavit ćemo u narednih nekoliko dana i dodatnu finansijsku podršku za sektor odbrane u Bosni i Hercegovini, tako da će EU nastaviti blisko sarađivati u kontekstu PIC-a kako bi se osiguralo da Bosna i Hercegovina napreduje u onome što mi vjerujemo da je njena budućnost, a ona je u Evropskoj uniji.
I ko će biti novi visoki predstavnik? To je ono što čekamo, kao što sam već rekao, konačnu odluku visokog predstavnika Schmidta i započet ćemo proces konsultacija u okviru PIC-a.
Ko je novi visoki predstavnik?
Da neće možda Italian biti novi visoki predstavnik?
Soreca: Sačekat ćemo da se pokrene proces konsultacija, jer je zaista nemoguće nagađati u ovom trenutku.
Navodite da ćete najaviti dodatnu pomoć. Na šta tačno mislite?
Soreca: Sačekajmo, molim Vas.
U sektoru odbrane?
Soreca: Tako je. U sektoru odbrane. U okviru evropskog instrumenta za mir, koji je zapravo finansijski budžet i sredstva koji smo koristili u proteklim godinama. Više od 20 miliona eura je uloženo u ovoj oblasti i uskoro ćemo najaviti novu podršku.
Problem je sve veći s procesom integracijae. Čini mi se da je to put za nigdje, da smo došli do zastoja, blokade su sve veće. Šta nam je izlaz? Kako prevazići ovu situaciju?
Soreca: Kao što znate, u zemlji sam skoro dvije godine i dobro sam upoznat sa sistemom donošenja odluka koji se temelji na dijalogu, povjerenju, konsenzusu, ali trenutno nemamo niti jedan od ta tri elementa. Trenutno ne postoji koalicija na nivou Bosne i Hercegovine. Više od godinu dana, to je neminovno utjecalo na kapacitet ovog kompleksnog mehanizma donošenja odluka.
Ali moram Vam reći, razočaran sam.
Kada sam prije dvije godine stigao u Bosnu i Hercegovinu, priželjkivao sam brzu dinamiku napretka. Imali smo određeni napredak, od sigurnosti granica, usvajanja reformske agende prošle godine.
Međutim, nije bilo političke volje. Mislim, i zbog nepovjerenja između subjekata u okviru koalicije. Zaista mi je žao zbog toga, jer ostatak regije brzo napreduje.
Znate da Crna Gora trenutno radi na Ugovoru o pristupanju sa Unijom. Nadam se da će to biti podsticaj domaćim vlastima da odgovore na pozive građana. U konačnici, evo predstoji predizborna kampanju, nadam se da će građani insistirati na odgovornosti njihovih političkih predstavnika.
Da, predstoje nam izbori. Prije toga vjerovatno ćemo se suočiti ovim stavljanjem BiH na sivu listu od strane Moneyvala i FATF-a.
Soreca: Vjerovatno ste čuli kako sam i prije govorio o cijeni nedjelovanja,
Bosna i Hercegovina je bila predmet posmatranja u okviru finansijske akcione grupe za borbu protiv finansiranja terorizma. Sa cijelim nizom aktivnosti, koje je trebalo poduzeti.
Te aktivnosti nisu poduzete i u konačnici, zakon je u Parlamentarnoj skupštini usvojen u posljednjem momentu, malo možda prekasno, ali tu je i cijeli drugi niz koraka. A sada odluka FATFA, koji nije struktura EU, već je globalna međunarodna struktura, ta njihova odluka se očekuje sredinom juna i vrlo je vjerovatno da će do toga doći. Šta to konkretno znači za građane ove zemlje? Prije svega finansijske transakcije će vam biti skuplje, sporije, otežane. Investicije izvana dodatno usložnjene i nažalost može proći godina prije nego što dođe do razmatranja uklanjanja BIH sa sive liste. To je cijena nedjelovanja.
O koliko novca govorimo godišnje?
Soreca: Govorimo o milionima. To zavisi sve od okolnosti, ali ovo direktno utiče na živote svakog građanina, svakog pojedinca.
Nije ovo nešto što se tiče isključivo privatnog sektora, upravo iz tog razloga mi insistiramo na priključenju BiH SEPA-jedinstvenom prostoru za plaćanje u eurima. To bi bio veliki iskorak za BiH. Zašto?
Samo uzmite primjer mnogobrojne dijaspore.
Dakle, transakcije s evropskim zemljama bi bile mnogo povoljnije, mnogo jeftinije, tipa ako šaljete 1.000 eura, 50 eura je bankarska naknada. To ne bi bilo da je zemlja članica SEPA-e.
Govorimo o uštedi stotina miliona godišnje u zemlji. Tako da vidite koja je vrijednost. Druge zemlje u regionu, Sjeverna Makedonija, Srbija, Albanija, Crna Gora, već su članice SEPA-e i radimo, blisko sarađujemo sa guvernerkom Centralne banke BiH na ovome.
U ovom dijelu entitetska zakonodavna tijela su usvojila odgovarajuću legislativu, naravno da će odluka Moneyvola utjecati na sve to, ali ako ne djelujete tu su i posljedice.
Gubimo stotine i stotine miliona eura
Posljedice već vidimo na Reformskoj agendi, izgubili smo više od stotinu miliona eura. A sada se suočavamo s mogućnošću novog gubitka i do 380 miliona eura. Gdje je tome kraj? Gubimo vrijedna sredstva.
Soreca: Vjerujte da sam ja jedan od onih koji su najviše razočarani. Reformska agenda, Plan rasta, su zaista jedan nevjerovatan instrument na raspolaganju BiH i ostatku regiona, a cilj je postepena integracija zemlje i prije formalnog članstva u EU.
Međutim, poznato vam je da je Reformska agenda usvojena nakon velikog pritiska od strane EU. Od novembra doslovno nismo vidjeli nikakvo konkretno djelovanje domaćih vlasti, usljed toga.
Komesarka Kos i ja smo bili prisiljeni upozoravati domaće vlasti da bez konkretnih koraka u narednim mjesecima ovaj grejs period koji je dat BiH, ovo želim zaista jasno da naglasim, mi smo bili veoma fleksibilni sa naše strane, dali smo dodatnu godinu BiH da pokrene realizaciju reformi i na temelju toga povuče dostupna sredstva, ali…
I opet, nedjelovanje ima posljedice.
Rezultat toga je nažalost eventualnih 373 miliona dodatnih eura će biti povučeno iz sredstava za BiH i prebačeno u druge zemlje regiona. To naravno nije naša želja, ali jeste obaveza prema našim poreskim obveznicima u izvještavanju šta radimo sa sredstvima koja su nam data da pomognemo BiH na evropskom putu.
Ono što mene ovdje brine je svojevrsni obrazac, gotovo navika da gubimo sredstva i finansijsku pomoć EU.
Mislim da smo već gotovo na pola milijarde eura i to će se još povećavati. Pored toga već smo izgubili dodatna sredstva iz infrastrukturnih projekata. Šta je problem? Zašto je zaustavljeno finansiranje koridora 5C od strane EU institucija?
Soreca: Ja na samom početku moram naglasiti važnost koridora 5C kao projekta za budućnost ove zemlje. Dakle, već smo osigurali milijardu eura besplatnih sredstava za izgradnju postojećeg dionica koridora. I imamo izdvojena sredstva za završetak.
Trenutno imamo projekte i izdvojena sredstva od gotovo jedne milijarde, i još dodatna sredstva od otprilike još jedne milijarde.
Međutim, ovdje imate cijeli niz problema. Ti problemi su izazvali usporavanje, pa čak i obustavljanje same izgradnje.
Prvi je, očigledno reformska agenda. Ona je zapravo taj format koji predviđa sredstva u ovim značajnim infrastruktunim projektima, i saobraćajnim, transportnim, ali i u oblasti energetike. Potrebno je ispuniti određene uslove da bi se išlo sa finansiranjem u okviru investicionog okvira za zapadni Balkan. Nadalje, tu su projekti koji su obustavljeni 2022. godine zbog nefunkcionisanja institucije, a opet kao rezultat nedjelovanja u oblasti realizacije reformske agende i drugih oblasti. Neki od projekata nisu samo obustavljeni, već su i otkazani. Jedan od takvih primjera je željeznica u Republici Srpskoj sa bespovratnim sredstvima vrijednim 86 miliona eura. Ukupna vrijednost projekta je oko 200 miliona eura.
Još jedan obustavljeni projekat je u željeznicama sa dodatnih 186 miliona eura. Dakle, vidite da postoji čitav niz nepravilnosti.
Mislite na korupciju?
Soreca: Evropska unija ima vrlo snažan okvir za borbu protiv korupcije i čim se pojave nepravilnosti, plaćanja se obustavljaju dok se ne provede istraga.
To se odnosi i na koridor 5C.
Soreca: Tako je.
Problem je i sa Autocestama Federacije??
Soreca: Tako je. Evropska investicijska banka i drugi akteri provode istragu dok i ne dobijemo sveobuhvatno objašnjenje okolnosti pod kojima ćemo nastaviti s aktivnostima, a to je poznato domaćim vlastima.
Želio bih naglasiti posljednji i možda najvažniji razlog zašto se milijarda eura ne mogu izdvojiti, a to je pitanje državne imovine. Pitanje državne imovine je značajna prepreka realizaciji projekta koridora 5C i drugih projekata. Ako se ovo pitanje uskoro ne riješi s obzirom na to da se bližimo kraju našeg budžetskog perioda do kraja 2027. godine, sve će se morati preusmjeriti negdje drugdje.
Dakle, ako se ovo pitanje ne riješi, izgubit ćemo skoro 2 milijarde eura bespovratnih sredstava, kredita i zajmova.
Kako riješiti državnu imovinu
Na temu državne imovine, prema nekim mojim informacijama, Amerikanci rade na zakonu o državnoj imovini koji bi navodno trebao biti usvojen prije izbora i omogućiti izgradnju Južne interkonekcije.
Soreca: Mislim da je to pitanje za nekog drugog, ne za mene. Ono što vam mogu reći je da smo posvećeni obavještavanju domaćih vlasti o rizicima koji se vežu za nedjelovanje.
Ako se ne riješi pitanje državne imovine, a mi smo spremni sarađivati s lokalnim vlastima po ovom pitanju, mislim da je vrlo važno da ovo pitanje dođe od domaćih aktera. Dakle, vrlo je jasno da to mora biti državni zakon koji odražava presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Bilo koje drugo rješenje neće razriješiti pitanje državne imovine.
Dakle, ne govorimo o nametanju od visokog predstavnika, iako je Ured visokog predstavnika dio Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Soreca: Govorimo o rješenju u skladu s odlukama Ustavnog suda, a to je je državni zakon. Dakle, potrebna je odluka Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Spomenuli smo pitanje Južne interkonekcije i postoji jasna razlika, pa čak i raskorak, između Evropske unije i SAD-a po tom pitanju.
Soreca: Opći cilj EU je smanjenje ovisnosti o ruskom plinu. To nam je zajednički cilj. EU i SAD imaju vrlo sličan pristup, a taj pristup se uklapa i u Južnu interkonekciju, s tim što mi imamo različite politike. Zemlje članice su usvojile Zeleni plan, prema kojem se naša sredstva ulažu u čistije, jeftinije energente. Nastojimo do 2050. godine postići karbonsku neutralnost na kontinentu.
Govorimo o vjetroelektranama i solarnim elektranama. Zemlje poput Bosne i Hercegovine obiluju ovim resursima. To bi bile oblasti u koje ulažemo.
Uskoro ćemo s partnerima potpisati dva važna ugovora za dvije vjetroelektrane, na Poklečanima i na Vlašiću, u vrijednosti od više od 100 miliona eura. Dakle, ponovo grantovi, ponovo bespovratna sredstva. U tom pravcu idemo i u to čvrsto vjerujemo. To govorim i zato što je BiH dio energetske zajednice koja obuhvata cijeli kontinent.
Ali postoji problem s Ombudsmanom.
Soreca: Vidjet ćemo rezultat. Odlika Ombudsmana ne mijenja pravac. Generalno, pravac je ulaganje u obnovljive izvore. Problem s Ombudsmanom je evropski problem.
Evropa ne proizvodi dovoljno energije ni za svoje potrebe i mnoge zemlje članice vraćaju se termoelektranama, pa čak i nuklearnoj energiji, što je u direktnoj suprotnosti s onim što ste rekli.
Soreca: Ne bih rekao da je u direktnoj suprotnosti. Pravimo odmak od fosilnih goriva ka obnovljivim izvorima energije i zato je potrebno vrijeme i značajni napori, a zvanična politika Evropske unije i mnogih naših zemalja članica ide u tom pravcu i nije došlo do nikakvih promjena.
Snabdijevanje plinom
Problem sa EU je što nismo toliko sigurni u odluke EU. Kažete nešto, povučete crvenu liniju, a onda te crvene linije nestane. Šta možemo očekivati od EU ako su takve prakse i naše iskustvo?
Soreca: Ne slažem se s Vama jer su naše politike vrlo jasne i vrlo odlučne u svim sektorima. Naše zemlje članice su posvećene našim politikama, doslovno u svakoj oblasti. Ono što uočavamo u Bosni i Hercegovini je da su domaće vlasti preusmjerile svoju pažnju na druge teme, druga pitanja koja su neminovno odvukla pažnju od onoga što građani smatraju prioritetnim.
Pogledajte, plin. Dobivamo ga samo iz ruskog izvora i nema drugog načina da ga nabavimo. Nema drugog načina snabdijevanja. Nemamo dovoljno drugih energenata za zamjenu. I u Evropskoj uniji imate gorivo i plin iz Rusije.
Soreca: Da, ali znate da Evropska unija prekidu te ovisnosti do 01. januara 2028. godine. Već sada se u visokom procentu prešlo na obnovljive izvore energije, više od 25% u proteklih 5 godina.
Da, ali to nije dovoljno za evropsko tržište. Možemo li očekivati da će Brisel i Evropska unija odustati od ovih ciljeva?
Soreca: Ne, ne možemo.
Dobro. U Banjoj Luci ste najavili da će 116 lokalnih samouprava dobiti besplatan Wi-Fi. To je jedna od rijetkih dobrih vijesti za građane ove zemlje.
Soreca: Da, to bi mogla biti odlična vijest kada bi se vlasti mogle usredotočiti na brojne projekte koje nudimo. Samo u Banjoj Luci, u posljednje dvije sedmice, imali smo cijeli niz projekata. Jedan je
„EU za zapošljavanje“ gdje smo najavili više od 800 novih radnih mjesta. Zatim, kao što ste spomenuli, sa širokopojasnom mrežom, potom više od 16 miliona eura koje ulažemo u upravljanje vodama u širem regionu. Ima niz projekatana kojima radimo i koje ćemo nastaviti ako domaće vlasti ispune svoje zadatke. Na primjer, IPA fondovi za period 2025.-2027., koji su drugi najvažniji izvor finansiranja pored reformske agende, a ukupne vrijednosti su 140 miliona eura, su u zastoju u Parlamentarnoj skupštini.