Kako vlast pretvara socijalnu pravdu u socijalnu nepravdu u Republici Srpskoj

Pravni ekspert Milan Blagojević upozorava da izmjene zakona o zdravstvenom osiguranju mogu ugroziti ustavno pravo građana i produbiti socijalne razlike u Republici Srpskoj

Ustav Republike Srpske jasno propisuje da se njen društveni i politički poredak temelji na principu socijalne pravde. Međutim, kako upozorava pravni stručnjak Milan Blagojević, najavljene izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju dovode u pitanje upravo taj temeljni ustavni princip.

Socijalna pravda kao ustavni imperativ

Socijalna pravda, prema Ustavu, podrazumijeva da svi građani imaju jednaku mogućnost ostvarivanja svojih prava, bez obzira na imovinsko stanje. To znači da zakoni ne smiju stvarati sistem u kojem prava formalno postoje za sve, ali su u praksi dostupna samo onima koji imaju novac.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Posebno je to važno u oblasti zdravstvene zaštite, gdje Ustav garantuje pravo na liječenje svim građanima.

Sporna izmjena: ukidanje limita participacije

Jedna od ključnih izmjena odnosi se na brisanje odredbe koja ograničava maksimalni iznos participacije na 370 KM po zdravstvenoj usluzi.

U praksi, to bi značilo:

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -
  • da bi građani mogli plaćati i do 50% cijene medicinske usluge
  • da bi operacije od nekoliko hiljada maraka postale finansijski nedostupne velikom broju ljudi
  • da bi pravo na liječenje postalo zavisno od imovinskog statusa

Prema Blagojeviću, upravo je postojeći limit bio konkretna primjena ustavnog principa socijalne pravde.

Rizik: zdravstvena zaštita samo za bogate

Ako se predložene izmjene usvoje, sistem bi mogao dovesti do situacije u kojoj:

  • bogati imaju pun pristup zdravstvenim uslugama
  • siromašniji građani odustaju od liječenja zbog troškova

Takav model, upozorava Blagojević, predstavlja direktno kršenje ustavnih garancija i pretvara socijalnu državu u sistem socijalne nejednakosti.

Prebacivanje odgovornosti na građane

Dodatno problematična je najava da bi radnici, za koje poslodavci ne uplaćuju doprinose, morali sami snositi troškove liječenja i naknadno ih potraživati od poslodavca.

Time bi se, praktično:

  • odgovornost institucija prebacila na građane
  • Fond zdravstvenog osiguranja i poreski organi bili izuzeti od svoje osnovne funkcije

Penzioneri dodatno pogođeni

Posebnu kategoriju čine penzioneri koji dio penzije ostvaruju u inostranstvu. Prema najavama, oni bi morali plaćati dodatne doprinose, bez adekvatnog uvažavanja dijela penzije koji su zaradili u Republici Srpskoj.

To, prema ocjeni stručnjaka, dodatno produbljuje socijalnu nepravdu.

Ustav ili formalnost?

Ključno pitanje koje se nameće jeste: da li socijalna pravda ostaje stvarni princip ili samo deklarativna norma bez sadržaja?

Blagojević upozorava da bi usvajanje ovakvih rješenja značilo ozbiljno udaljavanje od ustavnih vrijednosti i pretvaranje sistema u model u kojem pravo na zdravstvenu zaštitu više nije univerzalno, već privilegija.

Ukoliko se ovakve izmjene usvoje, zaključuje on, Republika Srpska rizikuje da od društva zasnovanog na socijalnoj pravdi postane primjer socijalne nejednakosti.

BN

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije