U Njujorku je počela polugodišnja debata Savjeta bezbjednosti UN o BiH.
Očekuje se da će fokus tokom sjednice biti stavljen i na ulogu OHR-a nakon ostavke Kristijana Šmita, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika u BiH.
Nebenzja pozvao na hitno gašenje OHR-a
Pozivam na hitno gašenje OHR-a, jer je on privatizovan i glavni fator nestabilnost, rekao je ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja, tokom sjednice Savjeta bezbjednosti UN.
“Uspostavljen je protektorat u BiH. Imali smo nezakonito imenovanje Kristijana Šmita. On je pokušpao da optuži Republiku Srpsku za nestabilnosti u BiH”, rekao je Nebenzja.
On je spomenuo i uplitanje Berlina, Londona i Pariza u unutrašnja pitanja BiH koja su donijela nestabilnosti.
“Zapad žrtvuje napore za stabilizacijom. Implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma je predmet manipulacije da bi se narušio mir građanima. Oni koji su skloni da zaboravljaju, 90-ih godina smo imali Zapadne aktere koji su podsticali sukob u BiH, a koji su bili u suprotnosti sa očuvanjem teritorijalnog integriteta Јugoslavije”, naglasio je Nebenzja.
“U BiH se bliži kraj međunarodnom intervencionizmu i tutorstvu”
U BiH se bliži kraj međunarodnom intervencionizmu i tutorstvu, poručila je predstavnica SAD u Savjetu bezbjednosti UN Tami Brus, na sjednici u Njujorku na kojoj se raspravlja o BiH.
“SAD smatraju da naredni izabrani visoki predstavnik treba da radi na prebacivanju nadležnosti upravljanja institucijama domaće izabrane političare i mora da ima i unutrašnji i međunarodni konsenzus”, izjavila je zamjenik američkog ambasadora u UN Tami Brus.
Ona je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o BiH naglasila da OHR nikada nije trebao da bude trajna misija, te da će naredni izabrani visoki predstavnik imati ograničena ovlaštenja.
Brusova je podsjetila da se predsjednik Milorad Dodik povukao sa funkcije, te da su u Republici Srpskoj povučeni zakoni koje su SAD smatrale “spornim”, uz napomenu da će u oktobru biti održani izbori.
Ona je ocijenila da se međunarodna misija u BiH kreće ka novoj fazi, te da uskoro neće biti potrebna funkcija visokog predstavnika.
Prema njenim riječima, poenta je da se pragmatična rješenja traže kroz dogovor, a ne kroz diktat.
Ona je naglasila da će SAD procjenjivati kandidate u smislu povjerenja i nepristrasnosti, te da Amerika ima i svoje kandidate “ukoliko to bude potrebno”.
Brusova je navela da je poruka liderima u BiH da se usredsrede na pragmatično upravljanje, a ne na dramatične promjene.
“Važno jačanje demokratske otpornosti”
Velika Britanija poziva političare u BiH da se usredsrede na agendu reformi, a međunarodnu zajednicu da podrži BiH na tom putu, izjavio je zamjenik ambasadora Velike Britanije u UN Džejms Karijuki.
On je na sjednici Savjete bezbjednosti UN naveo da je London “zabrinut zbog situacije u BiH”, uz napomenu da je u izbornoj godini važno “jačanje demokratske otpornosti”, kao i to da se na izborima koristi savremena tehnologija.
“Dejtonski mirovni sporazum obavezuje na poštovanje političke nezavisnosti, teritorijalnog integriteta i suverenosti BiH”, naglasio je Karijuki.
On je još jednom ponovio stav Londona da “treba da se podrži funkcija visokog predstavnika, kao i puna ovlaštenja na toj funkciji”.
Šmit napušta BiH
OHR je saopštio da je Šmit donio ličnu odluku da napušta BiH.
Šmit je o svojoj odluci obavijestio Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira (PIC) od kojeg je, kako se navodi, zatražio da započnu rad na pronalaženju njegovog nasljednika.
Iz OHR-a navode da će Šmit ostati u BiH “dok traje potraga za njegovim nasljednikom”.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je ranije da vjeruje da će Rusija na sjednici tražiti da sve Šmitove odluke budu proglašene pravno nevažećim.
Vlada Republike Srpske usvojila je 1. maja 35. izvještaj Savjetu bezbjednosti UN u kojem je istakla dosljednu podrška Republike Srpske Dejtonskom sporazumu i ustavnom poretku BiH koji je tim dokumentom uspostavljen, a ukazano je na problem da pojedinci u BiH i van nje ne prihvataju dejtonski kompromis.
Republika Srpska je pozvala Savjet bezbjednosti UN i njegove članice da se založe za dosljednu primjenu Dejtonskog sporazuma, uključujući i poštovanje prava na samostalno upravljanje, u skladu sa Ustavom BiH,