Novi izvještaj ukazuje na ozbiljne slabosti sistema – liste čekanja postaju pitanje života i smrti
Najnoviji podaci istraživačkog centra SecondStreet.org bacaju zabrinjavajuće svjetlo na stanje u Kanadi. Prema objavljenim analizama, desetine hiljada pacijenata preminulo je prije nego što su dočekali medicinsku pomoć, što otvara ozbiljna pitanja o funkcionisanju javnog zdravstvenog sistema.
Ključne tačke
- Više od 23.700 pacijenata preminulo čekajući liječenje
- Period analize: april 2024 – mart 2025.
- Najteža situacija u Ontariju
- Kašnjenja u dijagnostici, onkologiji i kardiohirurgiji
- Moguće da je stvarni broj i veći zbog nepotpunih podataka
- Liste čekanja globalni problem, ne samo kanadski
Prema podacima koje je objavio SecondStreet.org, između aprila 2024. i marta 2025. godine čak 23.746 pacijenata u Kanadi preminulo je prije nego što su stigli na zakazane operacije ili dijagnostičke preglede. Ovi podaci ukazuju na ozbiljan jaz između dostupnosti zdravstvenih usluga i potreba pacijenata.
Najkritičnija situacija zabilježena je u Ontariju, gdje je evidentirano više od 10.600 smrtnih slučajeva povezanih sa listama čekanja. Posebno zabrinjava podatak da je preko 9.100 ljudi preminulo prije nego što su uopšte stigli na osnovne dijagnostičke preglede, koji često predstavljaju prvi korak ka liječenju.
Ovi rezultati dolaze uprkos značajnim ulaganjima u zdravstveni sistem, ali ukazuju da finansiranje samo po sebi nije dovoljno ako organizacija sistema ne prati potrebe pacijenata. Kašnjenja u ključnim oblastima poput onkologije i kardiohirurgije stvaraju lančane posljedice koje direktno utiču na smrtnost.
Istraživači upozoravaju da bi stvarni broj mogao biti i veći, s obzirom na to da sistemi izvještavanja nisu ujednačeni i da dio podataka ostaje nepotpun ili neobuhvaćen zvaničnim statistikama.
Problem dugih lista čekanja nije ograničen samo na Kanadu – riječ je o izazovu s kojim se suočavaju gotovo svi javni zdravstveni sistemi. Stručnjaci navode nekoliko ključnih rješenja: jasnije razdvajanje hitnih i manje hitnih slučajeva prema medicinskim kriterijumima, bolje korišćenje postojećih kapaciteta kroz produženi rad zdravstvenih ustanova, te digitalizaciju sistema kroz jedinstvene i transparentne liste čekanja.
Poseban naglasak stavlja se na prevenciju, jer rano otkrivanje bolesti može značajno smanjiti pritisak na bolnice i liste čekanja.
Kao primjer drugačijeg pristupa, navodi se Srbija, gdje se posljednjih godina sve više ulaže u preventivne preglede dostupne građanima kroz javni sistem, uz podršku Ministarstva zdravlja, s ciljem ranog otkrivanja bolesti i smanjenja opterećenja zdravstvenog sistema.
Ovaj izvještaj dodatno naglašava koliko efikasnost zdravstvenog sistema ne zavisi samo od novca, već i od organizacije, prioriteta i dostupnosti usluga onima kojima su najpotrebnije.