Bosna i Hercegovina se sutra, 5. maja, suočava sa jednim od najozbiljnijih međunarodnih izazova u posljednjih nekoliko godina. Na plenarnoj sjednici komiteta MONEYVAL u Helsinkiju, razmatraće se napredak zemlje u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, a ishod bi mogao imati dalekosežne posljedice po stabilnost kompletnog finansijskog sistema.
Prema informacijama iz diplomatskih i političkih krugova, BiH bi na sjednici mogla dobiti ozbiljne kritike zbog kašnjenja u ispunjavanju obaveza, čime se povećava rizik od ponovnog stavljanja na tzv. sivu listu – mehanizam pojačanog nadzora za države s nedovoljnim kapacitetima u borbi protiv finansijskog kriminala.
Ključni zakoni i dalje blokirani
Najveći problem predstavlja neusvajanje Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelima, koji još uvijek nije prošao Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Iako je zakon upućen u proceduru, skinut je s dnevnog reda na insistiranje ministara iz Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Istovremeno, u Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine još nije u potpunosti usvojen zakon koji se odnosi na ograničavanje raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja finansiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje, iako je procedura pokrenuta po hitnom postupku.
Predstavnici SNSD-a protive se osnivanju državnog ureda za upravljanje trajno oduzetom imovinom, insistirajući da takva nadležnost ne treba biti na državnom nivou. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac ranije je izjavio da njegova stranka „ne blokira procese, već štiti ustavne nadležnosti Republike Srpske“.
Registar stvarnih vlasnika i dalje nedostaje
Dodatni problem predstavlja činjenica da BiH još uvijek nema uspostavljen registar stvarnih vlasnika kompanija – ključni alat za otkrivanje stvarnih kontrolora pravnih subjekata i sprečavanje zloupotreba finansijskog sistema.
Iako su Republika Srpska i Brčko distrikt završili svoj dio posla, implementacija kasni u Federacija Bosne i Hercegovine, gdje se proces zaustavio na nivou entitetskog Ministarstva pravde.
Ekonomske posljedice mogle bi biti ozbiljne
Stručnjaci upozoravaju da bi povratak na sivu listu imao direktne i ozbiljne posljedice po građane i privredu. Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Muharem Karamujić ističe da bi finansijski sistem mogao biti suočen s restrikcijama u međunarodnom platnom prometu.
“Ako se to dogodi, to je izuzetno loša vijest. Moglo bi doći do restrikcija pristupa međunarodnom platnom prometu, što bi dodatno opteretilo privredu”, upozorava Karamujić.
Poseban udar pretrpjeli bi izvoznici, ali i bankarski sektor. Otežane transakcije, veći troškovi i sporije poslovanje mogli bi dodatno smanjiti konkurentnost domaće ekonomije.
“Investitori izbjegavaju zemlje koje su na sivoj listi jer to šalje poruku pravne nesigurnosti. To znači manje investicija i sporiji ekonomski rast”, dodaje Karamujić.
Građani će snositi cijenu
Osim privrede, posljedice bi osjetili i građani kroz skuplje bankarske usluge, nepovoljnije kursne razlike i potencijalno ograničen pristup određenim finansijskim servisima.
Stručnjaci upozoravaju da je problem dodatno izražen jer je međunarodni platni promet u BiH već među skupljima u Evropi, te bi svako dodatno pogoršanje imalo lančani efekat na cijene i standard života.
Sutrašnja sjednica u Helsinkiju dolazi u trenutku kada je jasno da upozorenja struke nisu bila dovoljna da pokrenu političke procese, a cijenu nečinjenja, kako upozoravaju ekonomisti, mogli bi platiti građani, privreda i ukupna stabilnost finansijskog sistema Bosne i Hercegovine.