Čak 14 kompanija bez ijednog zaposlenog ostvarilo milionsku dobit, dok pojedine s jednim radnikom bilježe desetine miliona
Nevjerovatni finansijski rezultati stižu iz RS – firme bez ijednog zaposlenog prošle godine zaradile su ukupno oko 40 miliona KM, što otvara brojna pitanja o načinu poslovanja i kontroli sistema.
Ključne činjenice:
- 14 firmi bez zaposlenih ostvarilo oko 40 miliona KM dobiti
- Najveća dobit: „Mljekara“ Laktaši – 17,1 milion KM
- Više firmi iz Banjaluke, Prijedora i Bijeljine na listi
- Neke kompanije godinama poslovale u minusu pa naglo “eksplodirale”
- Preduzeća sa jednim radnikom ostvaruju i preko 18 miliona KM
Prema dostupnim finansijskim podacima, čak 14 firmi u RS koje nemaju nijednog zaposlenog uspjelo je tokom prošle godine ostvariti milionsku dobit, ukupno oko 40 miliona konvertibilnih maraka.
Najveću zaradu zabilježila je „Mljekara“ iz Laktaša, koja je ostvarila čak 17,1 milion KM dobiti, uprkos činjenici da nema prijavljenih radnika. Ova kompanija je danas u vlasništvu Imleka, a njen poslovni put pratile su velike oscilacije – od gubitaka do milionskih prihoda.
Na listi se nalazi i „Prijedor land development“ iz Prijedor, koja je bez zaposlenih ostvarila dobit od 4,2 miliona KM, iako je godinama poslovala s gubicima.
Značajne iznose bilježe i firme iz Banjaluke poput „Pay concept“ (3,1 milion KM) i „A&K consulting“ (2,1 milion KM), dok su milionske profite ostvarile i kompanije iz Bijeljine i Doboja.
Posebnu pažnju izaziva i firma „Madisson K. consulting“, čije je transakcije ranije provjeravala SIPA, uključujući uplatu Vlade RS od 1,3 miliona KM za organizaciju sastanaka na visokom nivou.
S druge strane, podaci pokazuju da su i firme sa samo jednim zaposlenim ostvarile ogromne dobiti. Tako je „DIP-CO“ iz Prijedor zaradio 18,3 miliona KM, dok „Wwin“ iz Banjaluka bilježi 17,7 miliona KM dobiti.
Ovakvi rezultati otvaraju ozbiljna pitanja o strukturi poslovanja, mogućim poreskim modelima i načinu na koji kompanije ostvaruju profit bez radne snage. Ekonomisti upozoravaju da su ovakvi slučajevi često povezani sa specifičnim poslovnim modelima, ali i potencijalnim zloupotrebama koje zahtijevaju dodatnu kontrolu nadležnih institucija.