S obzirom na to da ruski predsjednik Vladimir Putin prijeti
nuklearnim oružjem u Ukrajini, prijetnja nuklearnog rata je ponovno
aktualna, ali ovaj put stručnjaci su manje sigurni kako je otkloniti.
Američki predsjednik Joe Biden upozorio je početkom listopada da
svijetu prijeti nuklearno uništenje prvi put od 1962. godine, kazavši da
se Putin “ne šali” da će upotrijebiti to razorno oružje jer ruska
vojska “ozbiljno podbacuje” u Ukrajini. Biden je rekao da traži “izlaz”
za Putina. No ništa ne upućuje na to da ga Putin želi.
“Mislim da bi ova situacija, kao nijedna od 1962. naovamo, mogla
eskalirati do upotrebe nuklearnog oružja”, rekao je George Perkovich,
potpredsjednik za studije Carnegijeve zaklade za međunarodni mir.
“Radim u ovom području 40 godina i ovo je krajnje izazovno jer imate
državu s nuklearnim oružjem, Rusiju, čiji vođa ovu situaciju smatra
egzistencijalnom.”
Sjeverna Koreja, Indija i Pakistan, Iran
Za razliku od 1962., svijet je suočen s nizom nuklearnih kriznih
žarišta, od naznaka da se Sjeverna Koreja priprema za drugi atomski
test do napetosti između Indije i Pakistana koje i dalje tinjaju i Irana
koji ubrzava svoj nuklearni program.
No Ukrajina predstavlja jedinstvenu opasnost jer su suprotstavljene
dvije najveće nuklearne sile na svijetu. Očekuje se da će Rusija napasti
taktičkim oružjem, ciljajući bojišnicu, a ne drugi kontinent, ali sam
Biden je upozorio da je teško “ne završiti armagedonom” jednom kada se
upotrijebi nuklearno oružje.
Putin, koji dovodi u pitanje povijesni legitimitet Ukrajine,
proglasio je aneksiju četiriju ukrajinskih regija i sugerirao da bi ga
napad na anektirani “ruski” teritorij ili izravna zapadna intervencija
mogli prisiliti da upotrijebi nuklearno oružje.
Veliki ulozi?
Okrutni rat koji traje već osam mjeseci bitno je drukčiji od kubanske
krize, gdje je riječ bila o tome kako spriječiti otvoreni sukob zbog
otkrića sovjetskog nuklearnog oružja na otoku.
Američki predsjednik John F. Kennedy rekao je u jednom snimljenom
govoru da su europski saveznici mislili da se Washington “bezumno”
fiksira na Kubu, otok udaljen nekih 140 kilometara od Floride s dugom
povijesti američke intervencije.
“Ukrajina je bitno važnija američkim saveznicima nego što je to bila
Kuba”, rekao je Marc Selverstone, povjesničar hladnog rata na
Sveučilištu u Virginiji. “Izgleda da Putin želi prekrojiti granice
Europe i to je Europljanima zastrašujuće.”
Motivi sovjetskog vođe Nikite Hruščova, premda široki, bili su manje
rigidni od Putinovih. Moskva je tada jednim dijelom željela smanjiti
razliku s Amerikom u projektilima i ostvariti prednost u vezi
podijeljenog Berlina.
“Čini se da Putin podiže uloge”
Politički ulozi tada su za Kennedyja bili visoki. Bio je u neugodnoj
situaciji zbog propale invazije CIA-e u Zaljevu svinja godinu dana prije
kojom se željelo svrgnuti s vlasti komunističkog revolucionara Fidela
Castra i čekali su ga kongresni izbori.
No Kennedy je odbio savjete da se izvedu zračni napadi i uveo je
pomorsku “karantenu” za daljnje sovjetske pošiljke, izbjegavajući riječ
blokada, što bi bio ratni čin. Moskva se povukla nakon što je obećao da
neće napasti Kubu i da će tiho povući američke nuklearne projektile iz
Turske.
“Kennedyju je najvažnije bilo smanjiti izglede za nuklearni sukob”,
rekao je Selverstone. “Ne znam je li to sada Vladimiru Putinu prvo na
umu. Čini se zapravo da podiže uloge.”
Crvene linije
I 1962. i sada nuklearne sile bile su suočene s problemima koje su
kreirali saveznici na terenu. Dok su Hruščov i Kennedy razmjenjivali
poruke, 27. listopada 1962. američki špijunski zrakoplov U-2 oboren je
nad Kubom, a pilot je poginuo.
Kennedy je ignorirao pozive za odmazdom, pretpostavivši – ispravno
kako su pokazali povijesni arhivi – da su zapovijed da se otvori vatra
izdali Kubanci, a ne Sovjeti.
U Ukrajini, predsjednik Volodimir Zelenskij obećava da će osloboditi
sva područja koja je okupirala Rusija. SAD je poslao Ukrajini oružja
vrijednog milijarde dolara, ali među njima nisu projektili koji bi mogli
gađati Rusiju jer Biden ne želi riskirati Treći svjetski rat.
“I Zelenskij i Putin zauzeli su maksimalističke pozicije, podižući
crvene linije, dok su ih 1962. Kennedy i Hruščov spuštali”, rekao je
Selverstone. Perkovich je rekao da je Biden, za kojeg je radio dok je
bio senator, u krizi smiren i upućen u povijest kao bilo koji drugi
američki predsjednik.
No rekao je i da je 2022. drukčije doba. Godine 1962. Rusija je
pristala da Kennedyjev pristanak da povuče američke projektile iz Turske
ostane tajan, vodeći računa o političkim rizicima za predsjednika.
“Mnoge krize u povijesti rješavaju se tajnom diplomacijom”, rekao je.
“Možete li zamisliti da sada, u ovom medijskom dobu, s ‘open-source’
obavještajnim podacima i društvenim medijima, dogovor ostane tajan?”
Index