Ekonomski rast – predvođen potrošnjom i investicijama – se u prvoj polovini 2022., pokazao jakim, prevazilazeći očekivanja. Zaposlenost je, do sredine 2022., dostigla istorijski visoke nivoe u nekoliko zemalja, pa stopa zaposlenosti u regiji sada iznosi u prosjeku 46 procenata, što je povećanje od 3 procentna poena od sredine 2021. Svi sektori su doprinijeli oporavku na tržišta rada, pri čemu su usluge (uključujući turizam) imale vodeću ulogu.
Međutim, zamah rasta se sada počinje usporavati u svjetlu rastućih izazova. Veće cijene energije i hrane dovode inflaciju do nivoa koji nisu zabilježeni dugi niz godina, čime se smanjuje kupovna moć i povjerenje poslovne zajednice. Tržište rada se počinje usporavati, uz usporavanje zapošljavanja u uslovima visoke inflacije i sve veće neizvjesnosti.
“Vlade na Zapadnom Balkanu provode neophodne mjere kao odgovor na rastuću inflaciju i energetsku krizu, ali njihova cijena je velika: javlja se značajno povećanje javnih rashoda“, kaže Xiaoqing Yu, direktorica za zemlje Zapadnog Balkana u Svjetskoj banci. “Od ključnog je značaja da te mjere ublaže uticaj krize na najranjivija domaćinstva i firme, a Svjetska banka je spremna da zemljama pruži podršku u tim nastojanjima“.
Pritisak fiskalne potrošnje nakon šokova rasta cijena hrane i energije anulira rast prihoda, koji je rezultat veće inflacije i zastoja u fiskalnoj konsolidaciji. Očekuje se da će se u 2022. javni i javno garantirani dug smanjiti, ali će i dalje ostati veći nego u periodu prije COVID-a, dok će se uslovi finansiranja pooštriti, kako globalna monetarna politika bude pokušavala obuzdati inflatorni šok.
“Iako je rast u prvoj polovini 2022. prevazišao očekivanja za BiH, jasno je da prisutni šokovi na tržištu mogu uticati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu“ kaže Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. “Na izglede u regiji utiče kombinacija šokova. Čvrste veze BiH sa regijom i strožiji globalni uslovi finansiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i vanjske potražnje, će takođe imati uticaje na izglede za BiH“.
Pored pooštravanja uslova finansiranja, izvještaj ističe i da su prisutni rizici od rasplamsavanja COVID-19 u zimskom periodu, kao i dalji pritisak na globalne lance snabdijevanja.
Prema izvještaju, neophodne reforme bi trebale uključiti mjere za povećanje nivoa konkurencije na tržištu, uklanjanje barijera za pokretanje poslovne djelatnosti, veće zadržavanje profita stranih investitora u zemlji i reinvestiranje, unaprjeđenje kvaliteta obrazovanja i podizanje standarda upravljanja, uključujući digitalizaciju.
Tekuća kriza takođe naglašava značaj ubrzanja zelene tranzicije u regiji i napuštanje ugljikovodika, u pravcu proizvodnje čistije električne energije, kao i zelenijih modela proizvodnje i potrošnje, navodi se u izvještaju.